U javnosti je izostala informacija o tome da je u ponedjeljak 31. ožujka u Odboru za okoliš, klimu i sigurnost hrane (ENVI) Europskog parlamenta održano važno glasovanje koje je moglo imati snažne posljedice na program LIFE – jedini namjenski instrument EU-a za financiranje okoliša – a time i na zaštitu prirode i bioraznolikosti u Europi. Naime, na inicijativu zastupnika u Europskom parlamentu (zastupnici Europske pučke stranke, Europski konzervativci i reformisti, Domoljubi za Europu), glasalo se o njihovom prigovoru na financiranju programa LIFE i usvajanju programa rada za godine 2025., 2026. i 2027. Nakon neočekivanog obrata, troje zastupnika Europske pučke stranke glasalo je protiv prigovora iz vlastite stranke, dok je dvoje bilo suzdržano. U konačnici je jedan glas prevagnuo i omogućio financiranje programa LIFE te usvajanje njegova radnog programa za razdoblje 2025. – 2027. godine.
Nakon burne rasprave na sjednici Odbora ENVI održane 18. ožujka, iz koje su proizašla dva prigovora na nacrt provedbene odluke Komisije o usvajanju višegodišnjeg financiranja radnog programa LIFE, glasovanje je odgođeno na 31. ožujka. Naime, rasprava se svela na to da su se pojedini konzervativni zastupnici u Europskom parlamentu usprotivili dodjeli bespovratnih sredstava nevladinim organizacijama čije se aktivnosti financiraju iz Programa LIFE, a sve pod izlikom netransparentnosti i neutemeljenih prigovora da se sredstva troše na utjecanje na donošenje zakonodavnih odluka o prijedlozima EK-a.
Preslikavanje događaja u SAD-u
Ovaj ishod nije izolirani slučaj pokušaja napada na civilno društvo u Europskom parlamentu i potkopavanja demokratičnosti i višeglasja, vrijednosti na kojima se treba temeljiti europska politika, a nauštrb okoliša – sličan tijek događaja odvio se i prošle godine tijekom izglasavanja Uredbe o obnovi prirode. Pokušaji slabljenja zaštite okoliša na razini Europske unije na temelju manipulativnih narativa, teorija zavjere i delegitimizacije civilnog društva, kao i promjena prioriteta u dodjeli financijskih sredstava, trend je koji preslikava razvoj događaja u SAD-u otkako je došlo do promjene vlasti. Nažalost, svjedoci smo ciljanog pokušaja da se razori Europski zeleni plan, te da se oslabi europska mreža zaštićenih područja Natura 2000 pod izlikom ubrzavanja razvoja infrastrukture.
Potez koji ne ugrožava samo civilno društvo
Posebno je zabrinjavajuće da većina zastupnika EP-a vjerojatno nije bila svjesna da bi njihov glas za predložene prigovore značajno utjecao na cijeli Program i ugrozilo sve korisnike Programa, što uključuje velike i male tvrtke, sveučilišta, istraživačke centre, lokalne zajednice, poljoprivrednike, lovce i ribare te državne i lokalne vlasti, a ne samo na civilno društvo i nevladine organizacije. Istovremeno bi odgodio rješenja koja promiču kružnu ekonomiju, razvoj inovativnih zelenih tehnologija i zaštitu ljudi od požara, poplava i suša koja se financiraju iz Programa LIFE. Projekte sufinancirane iz tog europskog programa u Hrvatskoj su vodili i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske vode, Hrvatski prirodoslovni muzej, Nacionalni park Dunav-Drava te cijeli niz hrvatskih gradova.
Projekti koji su omogućili opstanak prirodi
Sveobuhvatnom značaju Programa LIFE svjedoče i projekti koje je provela Udruga BIOM, koja je korisnica Programa zajedno sa širokim krugom međunarodnih i međuinstitucionalnih partnera. Konkretnije, Program je omogućio da se u Hrvatskoj provode izrazito vrijedne i važne aktivnosti očuvanja prirode na terenu, zajedno s lokalnom zajednicom i brojnim stručnjacima. Primjer toga su obnova populacija risa (projekt LIFE Lynx), obnova travnjaka, lokvi i bunara te poticanje održivog stočarstva na padinama Dinare (Dinara back to LIFE), uklanjanje stranih invazivnih vrsta za očuvanje morskih ptica (LIFE Artina), uklanjanje prijetnji za krhku populaciju bjeloglavog supa te borba protiv trovanja divljih životinja (Balkan Detox LIFE). Svi ti projekti ne samo da su omogućili prirodi opstanak, već su nas i motivirali, povezali te educirali kako bismo zajedno nastavili graditi zdraviju i sretniju Hrvatsku.
Zaštita okoliša na milosti i nemilosti političkih obrata
Budući da LIFE program čini samo 0,3 % ukupnog proračuna EU-a za to razdoblje, a donosi veliku vrijednost za ljude i prirodu o kojoj ovisimo, rezultate glasovanja dočekali smo s olakšanjem, ali i zabrinutošću zbog tijesnog izglasavanja i bojazni da će se ovakvi napadi na demokratičnost i zaštitu okoliša ponavljati te da će biti podložni daljnjim političkim obratima globalnih velesila. Upravo zato nastavljamo biti ustrajni u svom radu, povezivanju i educiranju o važnosti očuvanja prirode i bioraznolikosti. Svaki aktivni građanin može pritom pomoći uključujući se u javne rasprave o zakonskim propisima.
Članice Zelenog foruma izborile su se za povećanje iznosa sufinanciranja od strane Ureda za udruge s 40% na 50%.
Sufinanciranje projekata organizacija civilnog društva iz dijela prihoda od igara na sreću na godišnjoj razini provodi Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Šest članica Zelenog foruma uključilo se u javno savjetovanje o Pravilima za sufinanciranje projekata organizacija civilnoga društva ugovorenih u okviru programa Europske unije i inozemnih fondova za 2023. godinu. Zajednički su zagovarale da se udio sufinanciranja za Program LIFE poveća na 70%, kao što je to slučaj za Europsku teritorijalnu suradnju (Interreg) no izborile su se za povećanje na 50%.
Udruge su stava da Program LIFE treba imati veći udio sufinanciranja s obzirom da udruge predstavljaju značajni udio organizacija koje provode projekte tog programa u Hrvatskoj. Program LIFE je glavni program kojim EU sufinancira zaštitu prirode i na razini EU se smatra primjerom dobre prakse. K tome, RH u odnosu na ostale EU zemlje ima malu iskorištenost LIFE sredstava što je posljedica upravo velikog udjela u sufinanciranju i nemogućnost javljanja pojedinih udruga na natječaje.
U sklopu javnog savjetovanja Ured za udruge je ujedno i utvrdio kako je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja nadležno za osiguravanja dodatnog sufinanciranja za projekte i programe zaštite okoliša. Ministarstvo to i radi putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, gdje sufinancira nešto manje od 50% preostalog sufinanciranja. To ujedno znači da od 2023. udruge imaju osigurano nešto manje od 90% sufinanciranja, što u svakom slučaju predstavlja pomak u pozitivnom smjeru.