U subotu 5. rujna mnoge članice Zelenog foruma sudjelovale su u “Hodu za Liku” u organizaciji inicijative Gospić je naš dom, jednom od najmasovnijih prosvjeda u Hrvatskoj u posljednjih deset godina. Deseci tisuća građana okupili su se na glavnom zagrebačkom trgu kako bi podržali inicijativu građana Gospića u njihovom apelu za hitno zbrinjavanje 37.000 tona opasnog otpada. Svi dosad objavljeni nalazi USKOK-a o pokazuju da je zagađenje prodrijelo u podzemne vode, a da se osim na lokaciji odlagališta, nalazi iu tlu i biljkama izvan njega, uključujući posljednji zakašnjelo objavljen nalaz od 7. rujna. Dokazi ne ostavljaju prostor za ikakvu sumnju ili umanjivanje razmjera katastrofe - šteta je trajno počinjena.
Pored građana Gospića, okupljenima su se obratile i brojne druge udruge i građanske inicijative koje se i u svojim krajevima godinama ili čak desetljećima zalažu za zbrinjavanje i saniranje opasnog i ilegalno odlaženog otpada, tzv. crnih točki. Među njima bile su i tri predstavnice članica Zelenog foruma, Irena Burba iz Zelene Istre, Eva Šore iz Udruge Sunce i Dora Sivka iz Zelene akcije. Njihove poruke bile su jasne: ovo više nije pitanje pojedinačnih propusta, već je pitanje političke odgovornosti koje ugrožava siguran život posvuda u Hrvatskoj.
Irena Burba govorila je o sistemskom problemu ilegalnog otpada i zakazivanju sustava gospodarenja otpadom diljem Hrvatske. Kao ključne primjere navela je Pazin - gdje je nakon godina ignoriranja upozorenja i izbijanja požara ostalo 13 tisuća tona otpada i račun od osam milijuna eura - te da se u Gospiću ponavlja isti scenarij. Istaknula je da dok profit ide otpadnoj mafiji, građani plaćaju cijenu vlastitim zdravljem i novcem, te je pozvala na zajednički otpor i borbu za pravedniji sustav.
Foto: Inicijativa Gospić je naš dom
Eva Šore govorila je o 250 tisuća tona industrijske troske koje desetljećima stoje u Dugom Ratu, a na njih se upozorava desetljećima. Kada su građani pokušali zaštititi zajednički interes pred sudom, sustav im je zatvorio vrata. Zato je poručila da tražimo zakon koji će omogućiti građanima i udrugama da sudski zaštite okoliš i zdravlje cijele zajednice jer crne točke ne smiju biti crne rupe hrvatskog pravosuđa. U svojem je govoru zaključila: “zahtijevamo uvođenje kolektivne zaštite u Zakon o zaštiti okoliša. Jer ako ne možemo zaštititi ljude, more i zemlju - što onda uopće štitimo?”
Foto: Inicijativa Gospić je naš dom
Dora Sivka iz Zelene akcije govorila je o servisu Zeleni telefon ZA koji je u 35 godina rada prikupio 36 tisuća prijava građana, od čega najviše za opasni otpad i ilegalne deponije. Neki od tih slučajeva nisu riješeni desetljećima, dok takve tempirane bombe postoje i Zagrebu. Dora je poručila da je odgovornost jasna jer je za opasni otpad u Hrvatskoj zadužena država. Iskustva sa Državnim inspektoratom su da ignorira prijave i prebacuje odgovornost, a pokoja kazna je toliko smiješna da ih zagađivači plaćaju kao sitan trošak. Sanaciju će kroz državni proračun naposljetku platiti građani, svi mi, a za taj smo iznos mogli unaprijediti infrastrukturu, izgraditi novu sortirnicu otpada ili modernu kompostanu, centre za ponovnu uporabu te uvesti malo reda u kaos gospodarenja otpadom na lokalnoj, županijskoj i državnoj razini.
Foto: Inicijativa Gospić je naš dom
Govoreći o infrastrukturi za gospodarenje otpadom, prošli tjedan je odjeknula vijest o tome da je premijer najavio spaljivanje 650 tona otpada po brzom postupku u cementarama. No spaljivanje neće dovesti do čarobnog nestanka otpada. Rješavanje problema ovog otpada nikako se ne bi smjelo oslanjati na postupke termičke oporabe, što uključuje metode poput spaljivanja, pirolize ili plazme. Iako se takve tehnologije često pogrešno promoviraju kao bezopasne, one zapravo oslobađaju po zdravlje opasne spojeve poput dioksina i furana, te velike količine ugljikovog dioksida. Uz to, ovi procesi generiraju i visokotoksične nusproizvode, poput pepela i troske zasićene teškim metalima, čije daljnje zbrinjavanje predstavlja novu ekološku prijetnju. Umjesto toga, jedini zaista održiv pristup sanaciji zahtijeva prvo temeljito mehaničko razdvajanje materijala, uz obaveznu neutralizaciju njegovih opasnih komponenti, primjerice primjenom parne sterilizacije. Takav pripremljeni otpad potom treba u najvećoj mogućoj mjeri materijalno oporabiti i prenamijeniti u sirovine za sekundarne industrije, kao što su građevinarstvo, metalurgija ili cestogradnja. Na samom kraju tog procesa, isključivo onaj minimalni, neiskoristivi i potpuno inertni ostatak materijala smije se trajno i sigurno zbrinuti na zakonski odobrenim deponijima.
Posebno je opasan politički narativ prema kojem bi Hrvatska trebala izgraditi posebne kapacitete za spaljivanje opasnog otpada jer pitanje koje se pritom mora postaviti glasi: čijeg otpada? Ako se izgradnja takvih kapaciteta pretvori u model u kojem se u Hrvatsku uvozi otpad iz drugih zemalja kako bi se ovdje spaljivao, nismo riješili problem. Samo smo odlučili da će Hrvatska biti mjesto na kojem će se tuđi otpad pretvarati u naš okolišni rizik.
Dok nas gotovo svaki tjedan dočekuju vijest o novim nalazima koji potvrđuju zagađenje diljem Lijepe Naše, nemojmo dopustiti da se prašina slegne niti da ishitrena lažna rješenja donesena kako bi “smirila strasti” u javnosti stvore nove ekološke probleme za sutrašnjicu. Sustav gospodarenja otpadom prokazan je ne samo kao disfunkcionalan, već kao izvrstan poligon za pogodovanje pojedincima gladnima za profitom. Vrijeme je da država preuzme odgovornost, sanira postojeće crne točke i uspostavi sustav u kojem će se zagađenje sprječavati, a ne samo naknadno sanirati. Građani imaju pravo na čist okoliš, sigurnu vodu i život bez straha od novih ekoloških bombi.
Zeleni forum zato ostaje uz građane Gospića i sve zajednice koje se bore za svoj okoliš. Ne želimo još jedno privremeno rješenje koje će problem samo premjestiti drugdje. Trebamo izgraditi odgovoran sustav koji će štititi ljude i okoliš - prije nego što bude prekasno.
Početak kolovoza je, uz novi ekstremni toplinski val, sušu i vatrene stihije diljem Europe, obilježila i USKOK-ova objava nalaza i mišljenja vještaka za lokaciju nezakonitog odlagališta opasnog i infektivnog otpada u Gospiću.
Podsjećamo da su nalazi objavljeni tek pod pritiskom javnosti i tek nakon što su građanke i građani Gospića, od svih nadležnih institucija više od godinu i pol tražili odgovore i hitnu sanaciju. Ta nastojanja kulminirala su krajem lipnja masovnim prosvjedom u Gospiću pod krilaticom “Hod za Liku”. Sada je, na nalog USKOK-a, objavljen nalaz Geotehničkog fakulteta koji pokazuje da je zabrinutost i ljutnja građana bila više nego opravdana.
Na odlagalištu s 37.000 tona opasnog otpada utvrđena je ekotoksičnost s ogromnim premašivanjem graničnih vrijednosti metalima i vječnim kemikalijama poznatima kao PFAS, pronađenih ne samo na lokaciji odlagališta, već i u tlu i biljkama izvan njega. U dopunskom vještačenju zaključeno je kako predmetno odlagalište predstavlja vrlo vjerojatan izvor migracije PFAS spojeva u podzemni vodonosnik, dok u osnovnom nalazu stoji kako je došlo do degradacije i nepovratnog uništenja staništa, a ako izvor onečišćenja ostane na lokaciji, postoji mogućnost njihova daljnjeg širenja u smjeru toka podzemnih voda.
Nadležni ured Ličko-senjske županije je spornim tvrtkama dvaput izdao dozvole za gospodarenje otpadom, što dodatno otvara pitanje odgovornosti i funkcioniranja institucija koje su takvo postupanje omogućile. Sustav kontrole, kao i inspekcijski nadzor rada takvih tvrtki, od uvoza otpada pa sve do njegova krajnjeg zbrinjavanja očito je i ovdje zakazao.
Slučaj Gospića mora označiti kraj politike u kojoj se okoliš štiti tek nakon što nastane šteta. Ljubav prema vlastitom kraju dokazuje se odgovornošću prema zraku, vodi, tlu i ljudima, a ne odlukama koje ih izlažu dugotrajnim štetnim posljedicama radi privatnog interesa.
Članice Zelenog foruma ističu kako ovo nije prvi takav slučaj te zahtijevaju sustavnu promjenu prakse koja je dosad dopuštala igranje zdravljem ljudi, prirodom i opstankom lokalnih zajednica. Ovakva ekološka katastrofa i institucionalni propusti koji su je omogućili ne smiju se više nikada ponoviti – zdravlje ljudi, okoliš i javni interes moraju biti iznad privatnog interesa, a oni koji su takav sustav omogućili moraju snositi odgovornost i podnijeti ostavke.
Zeleni forum, mreža 32 okolišne udruge u Hrvatskoj, oštro osuđuje rušenje stoljetnog drvoreda lipa na Jelačićevu trgu u Karlovcu i zanemarivanje volje građana i građanki koje su se suprotstavile ovom činu raznim prosvjednim akcijama. Uz to, osuđujemo privođenje Ivane Francisković Olrom, predsjednice Pana, udruge za zaštitu okoliša i prirode i članice Zelenog foruma.
Radovi i uređenje gradskog trga trebali su biti izvedeni uz poštovanje izravne volje građana, očuvanje urbanog zelenila i mišljenja struke koja su potvrdila krajobraznu, kulturnu i biološku vrijednost drvoreda. Pri tome valja uzeti u obzir da se rušenjem navedenih stabala, stvara potencijalni toplinski otok, što uslijed pojačanog zagrijavanja Europe i Hrvatske doprinosi stvaranju dodatnih rizika za zdravlje građana i korisnika javnog gradskog prostora.
U tijeku je izrada Nacionalnog plana obnove prirode koji treba uključivati doprinos država članica u sadnji dodatnih 3 milijarde stabala diljem EU-a do 2030. godine, gradovi u svijetu službeno priznaju stabla kao živa bića s vlastitim pravima, a karlovačke gradske vlasti aktivno provode mjere koje narušavaju kvalitetu života građana, povećavaju učinak urbanog toplinskog otoka i u suprotnosti su s voljom građana.
Zelenilo, osobito stara stabla su dragocjen resurs. Podsjećamo kako upravo stara stabla pružaju veću funkcionalnost u prilagodbi na klimatske promjene; pohranjuju puno više ugljika nego mlada stabla, prilagođena su lokalnim klimatskim uvjetima pa su otpornija na promjene u temperaturama, pružaju stabilan ekosustav za mnoge biljke, životinje i mikroorganizme, bolje reguliraju lokalne vodene cikluse, imaju razvijenu prirodnu otpornost na bolesti i štetočine, dok mlada stabla mogu biti osjetljivija na bolesti koje uzrokuje promjena klime. Ova stabla doprinosila su smanjenju buke, te su imala pozitivan estetski učinak na vizuru grada i pozitivan psihološki učinak na njegove stanovnike. Uzimajući u obzir klimatske promjene, odnosno povećane rizike od prirodnih katastrofa, očuvanje zelenih površina jedna je od ključnih mjera za osiguranje održivosti i kvalitete života u gradovima.
Posebno zabrinjava činjenica da se umjesto dijaloga s građanima i građankama koji ukazuju na važnost zaštite javnog prostora i okoliša pribjegava njihovom privođenju i zastrašivanju. Takvi postupci šalju opasnu poruku da sudjelovanje javnosti, građanski nadzor i zalaganje za zaštitu okoliša mogu imati posljedice za one koji se usude ukazati na odluke vlasti koje smatraju štetnima za zajednicu. Time se izravno narušava pravo građana na sudjelovanje u donošenju odluka o okolišu, jedno od temeljnih načela Aarhuške konvencije, koja državama nalaže osiguravanje pristupa informacijama, sudjelovanja javnosti i pristupa pravosuđu u pitanjima okoliša.
Stoga ovim putem zahtijevamo hitno zaustavljanje rušenja, uzimanje u obzir volje građana i građanki Karlovca te obustavu svih postupaka protiv svih privedenih!
Udruga Biom, u ime Tajništva Zelenog foruma, mreže 32 organizacije civilnog društva koje djeluju u području zaštite okoliša i prirode, uputila je komentar na Nacrt uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2026. godinu.
U nastavku u cijelosti prenosimo komentar objavljen na e-savjetovanju.
Prije svega, ponovno upozoravamo na problematičan proces donošenja ove Uredbe. Već nekoliko godina zaredom prisutan je trend sve kasnijeg donošenja Uredbe, uz vrlo kratka razdoblja javnog savjetovanja i bez stvarnog uključivanja zainteresirane javnosti u fazi pripreme. Savjetovanje za Uredbu za 2024. godinu trajalo je svega osam dana, za 2025. godinu pet dana, dok je donošenje Uredbe iz godine u godinu sve kasnije. Takva praksa nije u skladu s načelima pravodobnog planiranja javnih natječaja niti smislenog sudjelovanja organizacija civilnog društva u oblikovanju javnih politika.
Predloženom novom Uredbom uvode se dva nova područja financiranja - demografska revitalizacija Republike Hrvatske (4,91 %) te psihosocijalno osnaživanje i podizanje kvalitete života braniteljsko-stradalničke populacije te promicanje vrijednosti Domovinskog rata (4,08 %) - koja zajedno dobivaju 8,99 % sredstava. Istodobno, za razvoj civilnoga društva predviđeno je 9,08 %.
Ovim putem izražavamo razočaranost što ni ove godine nije uvedeno novo područje zaštite okoliša i prirode, čije uključivanje zagovaramo dugi niz godina. Riječ je o području od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku, prepoznatom kroz europski i nacionalni zakonodavni i strateški okvir te brojne javne politike povezane sa zaštitom okoliša, očuvanjem prirode, prilagodbom klimatskim promjenama i zelenom tranzicijom. Unatoč tome, organizacijama civilnoga društva koje u ovom području provode brojne aktivnosti od javnog interesa i dalje nije osigurana sustavna financijska podrška kroz raspodjelu prihoda od igara na sreću.
Dodatno zabrinjava činjenica da se sredstva za nova područja osiguravaju smanjivanjem udjela gotovo svih postojećih korisničkih skupina. Posebno je izražen pad sredstava za programe borbe protiv ovisnosti, s 3,44 % na 2,66 %, te za socijalne i humanitarne djelatnosti, s 12,14 % na 7,73 %. Takve promjene zahtijevaju jasno i argumentirano obrazloženje temeljeno na dokazima i procjenama potreba, koje iz prijedloga Uredbe nije vidljivo. Smatramo da je uvođenje novih područja financiranja u Uredbu trebalo pratiti i osiguranje sredstava unutar resora na koja se ta područja odnose, a ne smanjivanje udjela ostalih korisničkih skupina koja ionako nisu dovoljna.
Također ponovno ističemo da se ni nakon višegodišnjih prijedloga organizacija civilnog društva ne osiguravaju sredstva za područje zaštite okoliša i prirode kao zasebnu kategoriju, iako se radi o području od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku, potvrđenom nacionalnim i europskim politikama, planovima i strategijama. Organizacije koje djeluju u području zaštite okoliša i prirode kontinuirano pridonose ostvarivanju ciljeva javnih politika, sudjeluju u brojnim savjetodavnim i radnim tijelima te provode aktivnosti od izravnog javnog interesa, no njihovo djelovanje i dalje nije prepoznato u sustavu raspodjele prihoda od igara na sreću.
Ističemo važnost djelovanja organizacija civilnoga društva u području zaštite okoliša i prirode s obzirom na sve izraženije globalne izazove, uključujući klimatsku krizu, gubitak bioraznolikosti i onečišćenje okoliša. Riječ je o međusobno povezanim krizama koje imaju značajne posljedice na zdravlje građana, kvalitetu života, gospodarsku i društvenu stabilnost te zahtijevaju sustavno, dugoročno i hitno djelovanje svih društvenih dionika. Organizacije civilnoga društva pritom imaju važnu ulogu u informiranju i uključivanju građana, praćenju provedbe javnih politika, zaštiti javnog interesa te provedbi aktivnosti koje doprinose ostvarivanju nacionalnih i europskih ciljeva suočavanja s tim trima krizama. Uz sve dosadašnje preuzete obveze RH (međunarodne i na EU nivou) upravo se odvija proces stvaranja nacionalnog plana za obnovu prirode nastavno na direktivu. U tome organizacije civilnog društva mogu značajno doprinijeti, kroz projekte koje rade, samostalno ili u partnerstvu s javnim tijelima. Ali i dodatno, u radu s građanima kako bi lakše prihvatili i razumjeli potrebu zaštite i obnove prirodnih resursa i smanjili njihov mogući otpor na nekim područjima.
Dodatno skrećemo pozornost na dugogodišnje nedovoljno financiranje izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja djece i mladih, kojem je i u ovom prijedlogu namijenjeno svega 1,46 % sredstava. Brojni strateški dokumenti i istraživanja potvrđuju važnost neformalnog obrazovanja za razvoj građanskih kompetencija, održivosti, aktivnog sudjelovanja u zajednici i društvene kohezije. Smatramo da bi upravo ovo područje trebalo biti među prioritetima budućih raspodjela.
U Nacrtu Uredbe posebno zabrinjava činjenica da se značajan dio sredstava i dalje usmjerava na programe koje provodi Hrvatski olimpijski odbor. To je problematično u svjetlu nedavnih medijskih napisa i javno iznesenih informacija o netransparentnom upravljanju, tajnim ugovorima i nepravilnostima u poslovanju Hrvatskog olimpijskog odbora. Tim više zabrinjava što se istovremeno smanjuju sredstva za brojne aktivnosti od neposrednog javnog interesa koje provode organizacije civilnoga društva, uključujući socijalne programe, borbu protiv ovisnosti, izvaninstitucionalni odgoj i obrazovanje djece i mladih te područje zaštite okoliša i održivog razvoja. Takva preraspodjela ne ostavlja dojam da su prioriteti određeni temeljem javne koristi, stvarnih društvenih potreba i dokazanih učinaka financiranja.
Fotografija: Barbara Krysztofiak, Unsplash
Članice Zelenog foruma okupile su se 20. svibnja 2026. u Puli kako bi održale proljetnu Skupštinu Zelenog foruma. Ova mreža, koja od listopada prošle godine broji 32 članice, ovaj je put održala polugodišnju Skupštinu - nešto kraću nego prošli put, s glavnim fokusom na pregled postignuća i izazova od održavanja prošle Skupštine te na planove za ostatak godine.
Domaćin ove skupštine bila je udruga Zelena Istra, a Skupštini su prisustvovali predstavnici udruga Brodsko ekološko društvo BED, DOOR, Ekološke udruge Krka Knin, Hyla, Plavi svijet, Sunce, Zelena akcija, Zeleni Osijek, ZMAG, Žmergo, 20000 milja te Biom u ulozi Tajništva Zelenog foruma.
Među uspjesima članice su istaknule uspješno provedene aktivnosti koje spajaju zaštitu okoliša i izgradnju zajednice poput knjižnica stvari i zelenih knjižnica, banaka sjemena, reuse praksi, vođenje servisa Zelenog telefona, organiziranja različitih radionica, konferencija i festivala, volonterskih aktivnosti kao iobnove staništa i očuvanja vrsta. Također, spomenule su i zagovaranja socijalno osjetljive energetskih i klimatskih politika, uspješne nacionalne i međunarodne suradnji s različitim dionicima, izrade edukativnih materijala, sudjelovanja u izradi nacionalnih politika u sektoru zaštite okoliša i prirode, aktivnosti građanske znanosti te podrške lokalnim zajednicama koje se bore protiv okolišno štetnih projekata.
S druge strane, članice Zelenog foruma su se u aktualnoj lokalnoj, ali i globalnoj političkoj klimi susretale s brojnim izazovima. Zaokret u prioritetima na europskoj razini odrazio se i na nacionalnu razinu, što dovodi do sve veće neizvjesnosti i prekarnosti u civilnom društvu i sektoru zaštite prirode i okoliša. Dok broj ekoloških problema raste, udruge se često susreću s nedostatkom kapaciteta za provedbu velikog broja projekata, a sve to uz ograničeno i nerijetko nedovoljno financiranje te veliko administrativno opterećenje.
Kao najveće uspjehe iz “prvog polugodišta”, sudionici Skupštine naveli su kvartalne sastanke s ministricom zaštite okoliša i zelene tranzicije i ravnateljima uprava ministarstva, sudjelovanje u radnim skupinama državnih tijela, ali i ono bez čega Zeleni forum ne bi bio to što jest - međusobnu podršku među članicama.
Nezahvalne okolnosti u kojima djelujemo ipak nas nisu pokolebale - naši planovi za ostatak ove godine ostaju ambiciozni. Budući da je 2026. velika godina zakonodavnih izmjena u našem sektoru, planiramo se posvetiti praćenju i sudjelovanju u procesu izrade novog Zakona o zaštiti okoliša i Zakona o zaštiti prirode te Nacionalnog plana obnove prirode - i to ne samo kao članovi radnih skupina, već kroz razne zagovaračke i medijske aktivnosti. Planiramo nastaviti zagovaranje za održivo financiranje okolišnih udruga te uskoro predstaviti prijedlog za izradu sektorskih analiza. Krajem godine, ako sve pođe po planu, održat ćemo i jesensku Skupštinu Zelenog foruma na kojoj ćemo rezimirati cijelu godinu rada.
Na inicijativu europskog povjerenika Várhelyija Europska komisija će, prema najavi, 16.12. objaviti prijedlog pojednostavljenja pravila, tzv. “omnibus” paket višestrukih zakonodavnih izmjena, o sigurnosti hrane i hrane za životinje u EU-u. Ako bi bio usvojen, taj bi prijedlog doveo do ozbiljnog nazadovanja u razini zaštite europskih građana i okoliša od štetnih učinaka pesticida. Iz tog je razloga Zeleni forum, mreža 32 hrvatske okolišne organizacije, u četvrtak 11. prosinca poslala apel ministru poljoprivrede, šumarstva i rubarstva Davidu Vlajčiću, ministrici zaštite okoliša i zelene tranzicije Mariji Vučković i ministrici zdravstva doc. dr. sc. Ireni Hrstić, kao i hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu. U dopisu su apelirali na ministre i europske zastupnike da izraze protivljenje aktualnom prijedlogu, zatraže od Europske komisije opsežne izmjene prije njegove objave te da uvrste to pitanje u dnevni red sljedećeg sastanka Europskog vijeća.
Zeleni forum upozorava da bi prijedlog Europske komisije za deregulaciju pravila o sigurnosti hrane i hrane za životinje spriječio pravodobno prepoznavanje i zabranu više od 25 štetnih aktivnih tvari, među kojima su pesticidi koji djeluju kao endokrini disruptori, tvari toksične za reproduktivno zdravlje te supstance s ozbiljnim negativnim učincima na okoliš.
Kako ističu, najviše bi bile pogođene ruralne zajednice, posebno poljoprivrednici i njihove obitelji, koji su već sada izloženi povećanom riziku od bolesti poput Parkinsonove bolesti, dječje leukemije, tumora mozga i kognitivnih poteškoća kod djece. Istodobno, ukazuju na daljnje urušavanje bioraznolikosti, uključujući nestanak oprašivača, korisnih kukaca i ptica, što potvrđuje da je postojeći sustav regulacije nedovoljno učinkovit.
Zeleni forum podsjeća da građani Hrvatske i EU-a kontinuirano zahtijevaju smanjenje uporabe sintetskih pesticida, što potvrđuju prosvjedi, pritužbe institucijama, europske građanske inicijative te istraživanja javnog mnijenja u kojima više od 80% Europljana podupire strožu zaštitu zdravlja i okoliša.
Unatoč tome, Komisija predlaže uvođenje neograničenih odobrenja za većinu aktivnih tvari, čime bi se ukinuo današnji sustav redovitih sigurnosnih procjena svakih 10 do 15 godina. Tek približno 10% tvari zadržalo bi ograničena razdoblja odobrenja, dok bi golema većina ostala trajno na tržištu. Zeleni forum upozorava da bi takva promjena onemogućila zabranu niza iznimno opasnih pesticida koji su posljednjih godina uklonjeni upravo zahvaljujući periodičnim revizijama.
Organizacije podsjećaju i na nedavnu presudu Suda EU-a iz 2024. godine, prema kojoj se u procjeni sigurnosti moraju primjenjivati najnovije znanstvene spoznaje – no aktualni prijedlog tu obvezu uklanja. Time bi nacionalna tijela ocjenjivala odobrenja na temelju zastarjele dokumentacije, što Zeleni forum ocjenjuje neprihvatljivim korakom prema “manje znanosti i manje zaštite”.
Prijedlog također predviđa produljenje razdoblja prodaje zabranjenih pesticida na ukupno tri godine, što bi, prema upozorenjima Zelenog foruma, omogućilo duži ostanak kancerogenih, endokrino disruptivnih i za pčele toksičnih tvari na tržištu.
Zeleni forum se protivi neograničenom odobravanju sredstava za biološku zaštitu bilja tržištu i ukidanju obveze vođenja evidencije njihove uporabe. Smatraju da i takvi proizvodi moraju ostati pod sustavnom kontrolom zbog mogućeg utjecaja na zdravlje ljudi i okoliš.
Organizacije naglašavaju da građani EU-a traže snažniju, a ne slabiju zaštitu. Nedavno zajedničko pismo 138 organizacija, znanstvenih institucija i poljoprivrednih udruga upućeno predsjednici Europske komisije potvrđuje široku zabrinutost zbog pokušaja deregulacije, a javno savjetovanje Komisije pokazalo je da je više od 90 % pristiglih komentara građana upozorilo na potrebu jačanja, a ne slabljenja zakona.
Zeleni forum stoga poziva na očuvanje i jačanje postojećih pravila, uključujući: postupno ukidanje pesticida koji su kandidati za zamjenu i svih PFAS pesticida do 2030., obvezno testiranje razvojne neurotoksičnosti, jednaku procjenu rizika metabolita i aktivnih tvari, hitno uvođenje kumulativne i sinergijske procjene rizika te obveznu pretragu najnovije znanstvene literature u svim postupcima odobravanja.
Zeleni forum upozorava da bi predložena deregulacija oslabila zaštitu građana, okoliša i poljoprivrede, te narušila vjerodostojnost EU-a kao globalnog predvodnika u području sigurnosti hrane i politike temeljene na znanstvenim dokazima. Stoga pozivamo institucije da se usprotive pokušaju smanjenja razine zaštite i osiguraju da se zakonodavstvo o pesticidima provodi u interesu javnog zdravlja i okoliša.
