Inicijativa Javno je dobro, udruge okupljene u Zeleni Forum i mnogi drugi upozoravaju da prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (ZPDML) na velika vrata uvodi privatizaciju javnog pomorskog dobra i omogućuje isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra koje je do sada bilo dobro opće uporabe. Apeliramo da se hitno zaustavi pretjerana eksploatacija pomorskog dobra jer ovakav nacrt Zakona za posljedicu imati nastavak trenda preizgrađenosti obale i pomorskog dobra kao i trenda nasipavanja pomorskog dobra koje nesporno uzrokuje nepovratnu štetu morskom okolišu i našem prirodnom krajobrazu.

Zahtijevamo hitno povlačenje prijedloga Zakona iz saborske procedure. Tražimo izradu novog Prijedloga ZPDLM koji će čuvati more i obalu, kojim će se osigurati 100% slobodan pristup svim plažama te kojim će se osigurati mehanizmi zaštite okoliša i garancija očuvanja pomorskog dobra kao općeg dobra!

Smatramo da će ovaj prijedlog Zakona o pomorskom dobru koji je, nažalost i unatoč mnogobrojnim primjedbama (njih 914) u e-savjetovanju, prošao Vladu i poslan u Sabor, promijeniti status pomorskog dobra!

Pomorsko dobro sad ima status općeg dobra, što znači da svima služi podjednako, ovim Zakonom gospodarski subjekti dobivaju mogućnost korištenja plaže i isključenja javnosti, tako da možemo ostati bez najvrjednijeg prostora kojeg imamo - naše obale!

Tim povodom, pozivamo građane na akcije koje će se održati diljem obale u subotu, 28. siječnja, točno u podne u Splitu, Puli te Braču, Visu, Makarskoj, Šolti, Opatiji, Malom Lošinju, kako bismo prenijeli našu poruku - More, plaže i obale su 100% naše!

Također, u Zagrebu 2. veljače u 12:00 sati na Markovom trgu planira se prosvjed u suradnji s inicijativama i udrugama iz cijele Hrvatske, ponajviše iz obalnih i otočnih zajednica duž Jadrana, a u organizaciji Građanske inicijative Javno je dobro.

Kako ovim Zakonom pomorsko dobro postaje privatni resurs?

Prijedlog Zakona o pomorskom dobru sadrži niz manjkavosti koje mogu dovesti do ispunjenja dijametralno suprotnog cilja samog Zakona, a to je uništenje koncepta pomorskog dobra kao dobra opće uporabe koje mora biti na korist i odgovornost svih građana RH.

1. Ignoriraju se obveze poštivanja principa zaštite okoliša

Upozoravamo na ignoriranje obveze poštivanja principa zaštite okoliša u cijelom predloženom tekstu prijedloga ovog akta, ali usudili bismo se reći i na konceptualnoj razini predlagatelja teksta. Ignorirati potrebu zaštite mora i obale, a isticati aspekte korištenja vraća nas unazad u povijest sigurnih 20, ako ne i više, godina. Nedopustivo je u trenutku kada sama RH donosi cijeli spektar strategija i inih planskih dokumenata koji nameću zeleni razvoj, održive principe i potiču nas da ozelenimo naše ideje, da jedan prijedlog zakonodavnog akta predviđa iskorištavanje najvećeg prirodnog resursa RH bez niti jednog mehanizma ili garancije očuvanja.

2. Građani bi mogli biti isključeni sa 70% uređenih plaža

Smatramo da bi u Zakonu trebalo nedvosmisleno zabraniti isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra. Ne želimo imati privatne hotelske i ugostiteljske plaže, kao što i ne želimo da se radi turističkih sadržaja omogućava nasipavanje, gradnja i isključivanje javnosti iz korištenja niti jednog dijela plaže!

Naime, sukladno prijedlogu Zakona građani bi mogli biti isključeni sa 70% uređenih plaža ispod hotelskih kompleksa, kampova i ugostiteljskih objekata. Znači li to da ćemo od sada imati plaže, kako bi Alan Ford rekao, za bogate, koje će imati oznaku “30% za građane i pse”?

Novi Zakon omogućit će da se uređene plaže u turističkim naseljima daju u koncesiju na zahtjev koncesionara, ako plaža čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu s jednom ugostiteljskom i smještajnom jedinicom u građevinskom području ugostiteljsko turističke namjene izvan naselja. Izvjesno je da će vlasnici hotelskih kompleksa i kampova, turističkih i ugostiteljskih objekata diljem hrvatske obale iskoristiti ovu za njih savršenu mogućnost! I zato inzistiramo da su plaže 100% naše, 100 slobodne za sve naše građane!

3. Nasipavanje i dohrana se nedovoljno zakonski reguliraju

Nasipavanje mora i dohrane plaža uništavaju biljni i životinjski svijet u moru! Novim prijedlogom nasipavanje i dohrana napokon se zakonski reguliraju. Ipak, nedovoljno. Odredbe su sklone različitom tumačenju, a nasipavanje koje je zakonom nedopušteno, ipak se dozvoljava u mnogim različitim oblicima i bez dovoljno precizne regulacije i nadzora. Tražimo da se izričito zabrani nasipavanje/dohrane materijalom s primjesama zemlje! Tražimo da Zakon da prednost projektiranju plaža koje ne zahtijevaju kontinuirane dohrane! Tražimo da se nasipavanje tretira kao iznimno dopuštena radnja kada je nužno potrebno!

4. Vlada Republike Hrvatske uvijek može dati ili preuzeti koncesiju neovisno o nadležnostima

Dodatnu zabrinutost izaziva članak koji propisuje da "ako je određeni projekt od interesa za Republiku Hrvatsku ili ako to ocijeni opravdanim, Vlada Republike Hrvatske uvijek može dati ili preuzeti koncesiju neovisno o nadležnostima". Privatizacija javnih dobara i usluga karakteristična je za paket vrijednosti svake stranke na vlasti koja donosi zakon i zato ovakav prijedlog zakona ne čudi, potpuno je u skladu s dosadašnjim odnosom prema javnom dobru. Vidjeli smo kakve je učinke na društvo i ekonomiju imala dosadašnja privatizacija.

Uvažava li se glas građana?

Koliko je zaštita okoliša marginalizirana govori i činjenica neuključivanja predstavnika okolišnih udruga u Radnu skupinu za izradu prijedloga novog Zakona. Ukoliko Sabor prihvati naš zahtjev i povuče prijedlog Zakona iz saborske procedure ustrajemo u traženju uključivanja predstavnica Zelenog foruma u Radnu skupinu za izradu novog prijedloga.

'”Treba nam novi Zakon o pomorskom dobru koji čuva, a ne rasprodaje našu obalu i more!'”

Nezakoniti ulazak policijskih dužnosnika u prostorije okolišne udruge Zelena akcija u Zagrebu, koji se dogodio u ponedjeljak predvečer, nedopustiv je i predstavlja grubo prekoračenje ovlasti policije, ističe se u priopćenju. Zelena akcija, Centar za mirovne studije i Gong će od nadležnih institucija tražiti istragu. 

Naime, više od pet policajaca u civilu je bez naloga i identifikacije ušlo u jednu od prostorija Zelene akcije, besplatnu biciklopopravljaonu, tražeći “migrante i osobe slabijeg imovinskog stanja”. “Upali su i zastrašili našeg zaposlenika, uzevši njegove podatke i davši upute svom kolegi da ih ne upiše u bazu, već “sa strane”. Na zamolbu da izađu, to nisu htjeli napraviti”, izjavio je Luka Tomac, predsjednik Zelene akcije. Naglasio je kako isprva nisu znali tko je ta grupa muškaraca koja je upala pa su pozvali policiju da ispita situaciju. “Policija je na naš poziv brzo stigla, vani razgovarala s tom grupom, ali do nas nije došla. U povratnom pozivu policiji saznali smo da je ta prva grupa zapravo bila kriminalistička policija, no cilj njihova postupanja u našem prostoru nisu htjeli otkriti”, dodao je Tomac.

Treba imati na umu da se ovaj incident dogodio u glavnom gradu Hrvatske koji teži biti otvoren i promovirati kulturu dobrodošlice. “No, realnost je sasvim drugačija. Policija se u obavljanju dužnosti ovako ne smije ponašati nigdje i prema nikome! Ovo smatramo oblikom zastrašivanja udruga civilnog društva koje, među ostalim, djeluju solidarno prema marginaliziranim društvenim skupinama”, komentirala je Marija Mileta, potpredsjednica Zelene akcije.

Ova udruga radi preko 30 godina, a pod svojim okriljem ima i Biciklopopravljaonu, prvi volonterski biciklistički servis u Hrvatskoj. U 12 godina rada, zabilježeno je više od 9.500 popravka, a preko 800 bicikala donirano je tražiteljima azila, stanovništvu pogođenom poplavama 2016. godine, osiromašenom povratničkom stanovništvu Banije/Banovine, djeci iz institucionalne skrbi itd. “Zbog svog dobrotvornog rada, naša je Biciklopopravljaona prošle godine dobila i nagradu Ponos Hrvatske”, rekla je Mileta.

Posljednjih šest godina svjedočimo sustavnom prekoračenju ovlasti policijskih službenika u postupanju prema izbjeglicama i drugim migrantima. S vremenom se takva praksa proširila i na zastrašivanje branitelja ljudskih prava. “Ako se ovakav huliganski upad događa u samom centru Zagreba, što se onda tek događa daleko od očiju javnosti? Osim na granicama, iz medijskih napisa vidimo kako se policija odnosi prema navijačima i pojedinim građanima, a što je tek s onima koji nemaju mogućnost javno o tome progovoriti, zatražiti podršku i zaštitu? Gdje je kraj takvom postupanju i tko građanima garantira da nisu sljedeći koji će se naći na meti nedopuštenog i nezakonitog policijskog postupanja?”, izjavila je Sara Kekuš iz Centra za mirovne studije.

Temeljno je načelo vladavine prava da se zakon primjenjuje na sve građane i na sve institucije, dakle i na one koji provode zakon. “Upravo je civilno društvo neophodno za vladavinu pravu jer daje važan doprinos sustavu provjere i ravnoteže. Ako je civilno društvo na udaru, jasno je da je vladavina prava u Hrvatskoj ugrožena”, istaknula je Oriana Ivković Novokmet, izvršna direktorica Gonga. Podsjetila je kako je civilno društvo jedan od stupova demokracije i zdravih društava. “Zastrašivanjem udruga i aktivistkinja, neovlaštenim ulaskom u njihove prostore i na radna mjesta stvara se atmosfera straha i neprijateljstva prema građanskom djelovanju”, zaključila je Ivković Novokmet.

Zeleni forum je održao godišnju skupštinu 7. studenog 2022. u okolici Zagreba. Na skupštini su se okupili predstavnici deset udruga, a 15 udruga je predstavilo svoje djelovanje u protekloj godini i planove za 2023. godinu.

Izabrane su članice Koordinacije Zelenog foruma, te su ažurirani kriteriji za članstvo u Zelenom forumu, kao i u Koordinaciji. Diskutiralo se i o planovima za suradnju među članicama u 2023. godini.

Udruge okupljene u Zeleni Forum, mrežu nevladinih okolišnih organizacija Republike Hrvatske, upozoravaju da nacrt Zakona o pomorskom dobru na velika vrata uvodi privatizaciju javnog pomorskog dobra i omogućuje isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra koje je do sada bilo dobro opće uporabe. Apeliramo da se hitno mora zaustaviti pretjerana eksploatacija pomorskog dobra i da će ovakav nacrt Zakona za posljedicu imati nastavak trenda preizgrađenosti obale i pomorskog dobra kao i trenda nasipavanja pomorskog dobra koje nesporno uzrokuje nepovratnu štetu morskom okolišu i našem prirodnom krajobrazu.

Očekivanja od Jadranskog mora su velika. Osim što očekujemo da nam naše more producira izvor hrane očekujemo i da poslušno istrpi svo ljudsko interveniranje u svrhu zarade. Rijetko razmišljamo koliko naših intervencija može istrpiti taj živi svijet, a ostati i dalje poslušan i nepromijenjen. 

Povucimo paralelu s ljudskim organizmom kao ekosustavom per se. Ako dugotrajno radimo fizičke napore, a zanemarujemo zdravlje, kolaps ekosustava u vidu neke bolesti je skoro neizbježan. Također, kada nam tijelo pošalje signal da nešto nije uredu i pregledom se utvrdi neka bolest fokusirani smo na to da situaciju riješimo i osiguramo da se bolest ne ponovi.

More je ekonomski vrlo važan resurs, ali samo zaštićen, zdrav i vitalan morski ekosustav može doprinijeti daljnjem ekonomskom kao i održivom razvoju.

Učinkovito upravljanje resursima, uz očuvanje bioraznolikosti morskih ekosustava, okosnica je održivog razvoja svake moderne primorske zemlje. No, u svijetu dolazi do smanjenja bioraznolikosti kao posljedice intervencija u korištenju obale i mora te iskorištavanja prirodnih resursa, što u konačnici dovodi do narušavanja dobrog stanja morskih ekosustava (Globalno izvješće o procjeni https://ipbes.net/news/ipbes-global-assessment-preview).

Jadransko more  izloženo je brojnim pritiscima rastućih ekonomskih sektora (ribarstvo, turizam, gradnja..) kojima se ne upravlja strateški i održivo. Nadamo se da kao Hrvati imamo sposobnost shvatiti značaj našeg mora ne samo za zaradu, već i za kvalitetu života.

U postupku je izrada prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Nacrt novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama izazvao je buru u javnosti zato što potiče privatizaciju pomorskog dobra na način da pretpostavlja mogućnost:
• ograničavanja opće upotrebe plaža pod koncesijom
• ograđivanje pomorskog dobra i drugo onemogućavanje pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja;
• gradnju u okviru koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra (do sada je gradnja na pomorskom dobru, mimo luka, bila moguća u kontekstu infrastrukture i građevine od javnog interesa);
• nasipavanje plaža.

 Jednostavno je nemoguće raspravljati o pomorskom dobru i ignorirati da ga čine more i morska obala, međutim to se upravo događa. Zaštita okoliša marginalizirana je kako u stručnostima osoba koje čine radnu skupinu, tako i u samom prijedlogu Zakona. Radna skupina koja je imenovana za izradu tekstualnog prijedloga navedenog akta među svojim redovima ne broji stručnjake niti predstavnike organizacija iz područja zaštite okoliša. Sam prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama sadrži niz manjkavosti koji mogu dovesti do ispunjenja dijametralno suprotnog cilja samog Zakona - a to je uništenje koncepta pomorskog dobra kao dobra opće uporabe koje mora biti na korist i odgovornost svih građana RH.

Suhi Potok - nasipavanje

Dodatnu zabrinutost izaziva članak koji propisuje da "ako je određeni projekt od interesa za Republiku Hrvatsku ili ako to ocijeni opravdanim, Vlada Republike Hrvatske uvijek može dati ili preuzeti koncesiju neovisno od nadležnostima". Privatizacija javnih dobara i usluga karakteristična je za paket vrijednosti stranke na vlasti koja donosi zakon i zato ovakav prijedlog zakona ne čudi, potpuno je u skladu dosadašnjim odnosom prema javnom dobru, a vidjeli smo kakve je učinke na društvo i ekonomiju imala dosadašnja privatizacija.

Najveća nelogičnost samog prijedloga zakona jest forsiranje privatizacije pomorskog dobra i apsolutno ignoriranje obveze poštivanja principa zaštite okoliša u cijelom predloženom tekstu prijedloga ovog akta, ali usudili bismo se reći i na konceptualnoj razini predlagatelja teksta. Ignorirati potrebu zaštite mora i obale, a isticati aspekte korištenja vraća nas unazad u povijest sigurnih 20, ako ne i više, godina. Nedopustivo je u trenutku kada sama RH donosi cijeli spektar strategija i inih planskih dokumenata koji nameću zeleni razvoj, održive principe i potiču nas da ozelenimo naše ideje, da jedan prijedlog zakonodavnog akta predviđa iskorištavanje najvećeg prirodnog resursa RH bez niti jednog mehanizma ili garancije očuvanja.

Udruge okupljene u Zeleni forum poslale su očitovanje relevantnim državnim tijelima i uputile zahtjev za uključenjem predstavnica Zelenog foruma u Radnu skupinu. Očitovanje možete u cijelosti pročitati OVDJE

Kao članica Radne skupine za područje Zaštita okoliša i održivi razvoj, a ispred Zelenog foruma, mreže okolišnih udruga RH te matične udruge Sunce, od 3. do 5. listopada 2022. u Zadru izvršna direktorica, Gabrijela Medunić-Orlić sudjelovala je na sastanku radne skupine za izradu Nacionalnog plana stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2024. do 2030..

Posljednji strateški dokument usmjeren ka razvoju organizacija civilnog društva (OCD-a) odnosio na razdoblje od 2012. do 2016. godine. Iako je Ured za udruge započeo inkluzivni i participativni proces donošenja Strategije za razdoblje 2017.do 2021. ista nikada nije donesena te je propuštena prilika za kontinuiran i dosljedan proces strateškog planiranja.

Bez strateškog okvira tijekom posljednjih godina propuštene su i prilike za jačanje institucionalnog, normativnog i financijskog okvira za potporu civilnom društvu. Vjerujemo da se isto dijelom i odrazilo na korištenje EU sredstava, učinkovitost programiranja, provedbe i praćenja provedbe projekata OCD-a. Nesigurno okruženje smanjilo je u konačnici učinkovitost OCD-a u postizanju ciljeva zbog kojih su osnovani negativno se održavajući na razvoj demokracije u RH.

Naime, civilno društvo važan je čimbenik društveno-ekonomskog razvoja i demokratizacije društva, te dionik u oblikovanju i provedbi politika Republike Hrvatske i Europske unije. Njegovo slabljenje slabi i samu državu.

Na sastanku u Zadru donesena je nova vizija razvoja OCD-a te su predstavnici tijela državne uprave i OCD-a kroz vođen proces i u suradnji osmislili strateške ciljeve i mjere, a sukladno  metodologiji Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. 

Dovršetak ovog procesa, planiran je za sredinu 2023. godine. U procesu nastavljamo aktivno sudjelovati te očekujemo da će se ovaj put voditi računa o utrošenim financijskim i ljudskim resursima te će Nacionalni plan biti na vrijeme dovršen i usvojen, a kako bi Hrvatska nastavila provoditi pozitivnu praksu podrške razvoju civilnoga društva.

Poštovani ministri, dragi zastupnici,

Europska komisija će krajem lipnja ove godine predstaviti novu uredbu o smanjenju upotrebe
pesticida.

Uredba će zamijeniti Direktivu o održivoj upotrebi pesticida iz 2009., čiji je cilj bio:

Većina zemalja Europske Unije nije implementirala ovu direktivu. Zbog toga je Direktiva imala
ograničeni učinak što je rezultiralo sljedećim posljedicama na razini EU:

Hitno su nam potrebne daleko ambicioznije strategije smanjenja upotrebe (i rizika) sintetskih pesticida u borbi protiv gubitka biološke raznolikosti i ugrožavanja zdravlja, te osiguravanja održive proizvodnje zdrave hrane. Pesticide treba tretirati kao štetne tvari, a propise treba unaprijediti i poboljšati.

Stoga vas molimo da poduzmete sljedeće:


Također ističemo činjenicu da situacija s ratom u Ukrajini neće uzrokovati pojavu gladi, već naprotiv, usmjerava pažnju na najneotpornije sektore proizvodnje hrane, a to je uzgoj životinja za proizvodnju mesnih i mliječnih proizvoda. Mi nemamo problem sa sigurnošću hrane, već s opskrbom hrane za stoku. Preusmjeravanje poticaja u kreiranje održivih sustava proizvodnje hrane cilj je i Europskog zelenog plana. Više od 600 znanstvenika i stručnjaka složilo se s potrebom za brzim reagiranjem, ali u suprotnom smjeru od trenutnog narativa, ukazujući na najveće probleme postojećeg sustava proizvodnje hrane cilj je i Europskog zelenog plana. Više od 600 znanstvenika i stručnjaka složilo se s potrebom za brzim reagiranjem, ali u suprotnom smjeru od trenutnog narativa, ukazujući na najveće probleme postojećeg sustava proizvodnje hrane.

Uspostavljanje sustava temeljenog na stvarnoj potražnji, umjesto na pretpostavljanoj ponudi, riješio bi ove probleme, uključivo i problem velikog postotka bačene hrane, koja u nekim zemljama dosiže i 40% ukupno proizvedene hrane. Svaka će država odlučiti o svom stavu i reagirati na prijedlog. Molimo vas da naša zemlja poduzme sve potrebne korake za obnovu biološke raznolikosti i sprječavanje štete po
zdravlje, vodu i okoliš. Umjesto ulaganja u neodržive sektore poljoprivrede koji u vidu eksternalija koštaju
građane Republike Hrvatske značajne sume novaca, nagradite poljoprivrednike za rad s prirodom i osigurajte pravedne cijene zdrave hrane. Naši članovi i simpatizeri te građani koji su potpisali inicijativu Save Bees and Farmers bit će vrlo zainteresirani vidjeti što se događa s njihovim zahtjevima. Molimo, uzmite u obzir ove zahtjeve i pobrinite se da uporaba pesticida postane rijetka iznimka, a ne pravilo.

S poštovanjem,

Potpisnici pisma:
1) Udruga Biovrt - u skladu s prirodom
2) Eco Hvar Udruga za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara
3) Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača
4) Udruga za zaštitu prirode i okoliša "Zasadi stablo, ne budi panj" !
5) Zemljane staze
6) Zelena mreža aktivističkih grupa
7) Zeleni forum - mreža udruga za zaštitu okoliša Hrvatske

Ove stranice su nastale uz financijsku potporu Europske unije.
Za sadržaj stranica odgovaran je isključivo Zeleni Forum i ni u kom slučaju se ne može smatrati da odražava stav Europske unije.
© 1998. - 2022. Zeleni forum - mreža udruga za zaštitu okoliša Hrvatske