Udruga Biom, u ime Tajništva Zelenog foruma, mreže 32 organizacije civilnog društva koje djeluju u području zaštite okoliša i prirode, uputila je komentar na Nacrt uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2026. godinu.
U nastavku u cijelosti prenosimo komentar objavljen na e-savjetovanju.
Prije svega, ponovno upozoravamo na problematičan proces donošenja ove Uredbe. Već nekoliko godina zaredom prisutan je trend sve kasnijeg donošenja Uredbe, uz vrlo kratka razdoblja javnog savjetovanja i bez stvarnog uključivanja zainteresirane javnosti u fazi pripreme. Savjetovanje za Uredbu za 2024. godinu trajalo je svega osam dana, za 2025. godinu pet dana, dok je donošenje Uredbe iz godine u godinu sve kasnije. Takva praksa nije u skladu s načelima pravodobnog planiranja javnih natječaja niti smislenog sudjelovanja organizacija civilnog društva u oblikovanju javnih politika.
Predloženom novom Uredbom uvode se dva nova područja financiranja - demografska revitalizacija Republike Hrvatske (4,91 %) te psihosocijalno osnaživanje i podizanje kvalitete života braniteljsko-stradalničke populacije te promicanje vrijednosti Domovinskog rata (4,08 %) - koja zajedno dobivaju 8,99 % sredstava. Istodobno, za razvoj civilnoga društva predviđeno je 9,08 %.
Ovim putem izražavamo razočaranost što ni ove godine nije uvedeno novo područje zaštite okoliša i prirode, čije uključivanje zagovaramo dugi niz godina. Riječ je o području od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku, prepoznatom kroz europski i nacionalni zakonodavni i strateški okvir te brojne javne politike povezane sa zaštitom okoliša, očuvanjem prirode, prilagodbom klimatskim promjenama i zelenom tranzicijom. Unatoč tome, organizacijama civilnoga društva koje u ovom području provode brojne aktivnosti od javnog interesa i dalje nije osigurana sustavna financijska podrška kroz raspodjelu prihoda od igara na sreću.
Dodatno zabrinjava činjenica da se sredstva za nova područja osiguravaju smanjivanjem udjela gotovo svih postojećih korisničkih skupina. Posebno je izražen pad sredstava za programe borbe protiv ovisnosti, s 3,44 % na 2,66 %, te za socijalne i humanitarne djelatnosti, s 12,14 % na 7,73 %. Takve promjene zahtijevaju jasno i argumentirano obrazloženje temeljeno na dokazima i procjenama potreba, koje iz prijedloga Uredbe nije vidljivo. Smatramo da je uvođenje novih područja financiranja u Uredbu trebalo pratiti i osiguranje sredstava unutar resora na koja se ta područja odnose, a ne smanjivanje udjela ostalih korisničkih skupina koja ionako nisu dovoljna.
Također ponovno ističemo da se ni nakon višegodišnjih prijedloga organizacija civilnog društva ne osiguravaju sredstva za područje zaštite okoliša i prirode kao zasebnu kategoriju, iako se radi o području od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku, potvrđenom nacionalnim i europskim politikama, planovima i strategijama. Organizacije koje djeluju u području zaštite okoliša i prirode kontinuirano pridonose ostvarivanju ciljeva javnih politika, sudjeluju u brojnim savjetodavnim i radnim tijelima te provode aktivnosti od izravnog javnog interesa, no njihovo djelovanje i dalje nije prepoznato u sustavu raspodjele prihoda od igara na sreću.
Ističemo važnost djelovanja organizacija civilnoga društva u području zaštite okoliša i prirode s obzirom na sve izraženije globalne izazove, uključujući klimatsku krizu, gubitak bioraznolikosti i onečišćenje okoliša. Riječ je o međusobno povezanim krizama koje imaju značajne posljedice na zdravlje građana, kvalitetu života, gospodarsku i društvenu stabilnost te zahtijevaju sustavno, dugoročno i hitno djelovanje svih društvenih dionika. Organizacije civilnoga društva pritom imaju važnu ulogu u informiranju i uključivanju građana, praćenju provedbe javnih politika, zaštiti javnog interesa te provedbi aktivnosti koje doprinose ostvarivanju nacionalnih i europskih ciljeva suočavanja s tim trima krizama. Uz sve dosadašnje preuzete obveze RH (međunarodne i na EU nivou) upravo se odvija proces stvaranja nacionalnog plana za obnovu prirode nastavno na direktivu. U tome organizacije civilnog društva mogu značajno doprinijeti, kroz projekte koje rade, samostalno ili u partnerstvu s javnim tijelima. Ali i dodatno, u radu s građanima kako bi lakše prihvatili i razumjeli potrebu zaštite i obnove prirodnih resursa i smanjili njihov mogući otpor na nekim područjima.
Dodatno skrećemo pozornost na dugogodišnje nedovoljno financiranje izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja djece i mladih, kojem je i u ovom prijedlogu namijenjeno svega 1,46 % sredstava. Brojni strateški dokumenti i istraživanja potvrđuju važnost neformalnog obrazovanja za razvoj građanskih kompetencija, održivosti, aktivnog sudjelovanja u zajednici i društvene kohezije. Smatramo da bi upravo ovo područje trebalo biti među prioritetima budućih raspodjela.
U Nacrtu Uredbe posebno zabrinjava činjenica da se značajan dio sredstava i dalje usmjerava na programe koje provodi Hrvatski olimpijski odbor. To je problematično u svjetlu nedavnih medijskih napisa i javno iznesenih informacija o netransparentnom upravljanju, tajnim ugovorima i nepravilnostima u poslovanju Hrvatskog olimpijskog odbora. Tim više zabrinjava što se istovremeno smanjuju sredstva za brojne aktivnosti od neposrednog javnog interesa koje provode organizacije civilnoga društva, uključujući socijalne programe, borbu protiv ovisnosti, izvaninstitucionalni odgoj i obrazovanje djece i mladih te područje zaštite okoliša i održivog razvoja. Takva preraspodjela ne ostavlja dojam da su prioriteti određeni temeljem javne koristi, stvarnih društvenih potreba i dokazanih učinaka financiranja.
Fotografija: Barbara Krysztofiak, Unsplash
