U Kninu se od utorka 21. do četvrtka 23. listopada održala godišnja skupština Zelenog foruma, mreže hrvatskih udruga za zaštitu okoliša. Ovogodišnja skupština – koja je ujedno bila i izborna – imala je rekordnu posjećenost s čak 28 sudionika i sudionica iz 16 udruga diljem Hrvatske. Ovogodišnju trodnevnu skupštinu organizirala je udruga domaćin – Ekološka udruga “Krka” Knin uz podršku Udruge Biom u ulozi Tajništva Zelenog foruma.
Prvi dan skupštine započeo je dijeljenjem uspjeha koje su članice Zelenog foruma postigle u 2025. godini, izazova s kojima su se suočavale i planova za sljedeću godinu.
Ponosni smo što se članice Zelenog foruma u 2025. mogu pohvaliti brojnim uspjesima – od niza uspješno provedenih aktivnosti, volonterskih akcija, istraživanja i terena, izdanih publikacija, programa povezanih sa zaštitom prirode, održivom poljoprivredom i permakulturom, borbom s klimatskim promjenama pa do građanskog aktivizma i uspješnih lokalnih i međunarodnih suradnji. Bilo je tu i aktivnog rada u zajednici s aktivnostima poput knjižnica stvari, zelenih knjižnica i reuse festivala te povezivanja s raznim dionicima. U okviru programa Zelenih telefona odgovoreno je na brojne upite građana, a predanosti i srčanosti u zagovaračkim aktivnostima nije pomanjkalo ni unatoč preprekama i preopterećenosti.
Izazovi s kojima se susrećemo su slični – smanjivanje prostora za neometani rad civilnog društva, nesigurni uvjeti, administrativne prepreke, inercija sustava te otežana suradnja s državnim tijelima i institucijama. Unatoč svemu tomu, članice Zelenog foruma, kao i sama mreža, imaju ambiciozne planove za 2026. i hrabro nastavljaju svoje aktivnosti u području zaštite okoliša i prirode.
Nakon pregleda aktivnosti članica uslijedio je izborni dio ovogodišnje skupštine. Prvo smo glasali za članstvo u koordinaciji Zelenog foruma, pri čemu je došlo do izmjena. U dosadašnjem sazivu bilo je devet članica: Brodsko ekološko društvo BED, Biom, DOOR, Eko Pan, Ekološka udruga Krka Knin, Sunce, Zelena akcija, Zelena Istra i Zeleni Osijek. Za novi mandat kandidirale su sve sve udruge osim udruge Eko Pan, kojoj ovim putem zahvaljujemo na dosadašnjem radu u koordinaciji Zelenog foruma. Dodatno su se kandidirale Društvo istraživača mora 20.000 milja i Udruga Hyla te novi sastav koordinacije stoga sada broji deset članica.
Veseli nas što smo zaprimili dvije kandidature za članstvo u Zelenom forumu – udrugu Biovrt i Eko centar Latinovac, koje su nakon kraćeg predstavljanja jednoglasno izglasane u članstvo. Dobro došle u našu mrežu Zeleni forum koju sad čine čak 32 okolišne udruge u Hrvatskoj!
Drugi dan Skupštine započeli smo raspravom o energetici – nakon ciklusa od 5 internih radionica na tu temu predstavili smo i raspravili position paper kojem je cilj bio objediniti stajalište i zagovaračke ciljeve Zelenog foruma. Na temelju tog procesa uskoro pokrećemo i internu radnu skupinu za energetiku koja će redovno sastajati kako bi se raspravile i dogovorile zagovaračke aktivnosti u tom polju.
Dan smo nastavili marljivim planiranjem te smo nakon pregleda ovogodišnjih aktivnosti Zelenog foruma u radnim skupinama – njih čak 16 u čijem su sastavu članice Zelenog foruma – dogovorili plan zagovaračkih aktivnosti za 2026. godinu. Ne želimo kvariti iznenađenje, ali možemo reći da nas čeka još jedna aktivna, ispunjena i borbena godina!
Nakon radnog dijela dana došao je red na druženje u okruženju koje nam je najdraže – u prirodi. Naša udruga domaćin Ekološka udruga Krka Knin pokazala nam je zavidne ljepote toga kraja poput rijeke Krke i slapa Krčića, kojeg u trenutku našeg posjeta nažalost nije bilo, što je ujedno i prvi takav slučaj u ovo doba godine. Takvi prizori, koliko god da nas pogađaju, samo nam daju elan za daljnje zalaganje za suočavanje s posljedicama klimatske krize, ali i za zaštitu, očuvanje i obnovu prirode o kojoj toliko ovisimo. Zato smo u šetnji duž očaravajuće ledeno plave rijeke Krke zasukali rukave i sakupili nekoliko vreća smeća kojeg smo našli hodajući do slapa Krčića.
Međutim, u blizini te prekrasne rijeke nalaze se i zagađene lagune – crne točke – koje su posljedica izlijevanja mazuta u sklopu bivše tvornice vijaka TVIK te neobrađenih tehnoloških voda iz tvornice DIV u Kninu. Unatoč brojnim apelima za sanaciju, lagune su već desetljećima zanemarene te ugrožavaju Krku kao i druge kninske rijeke. Zato smo iskoristili priliku posjeta da pošaljemo i jednu razglednicu iz Knina ministrici zaštite okoliša i zelene tranzicije Mariji Vučković, od koje se nadamo da ćemo što prije dobiti povratnu informaciju o sanaciji tog onečišćenja.
Posljednji dan Skupštine zaključili smo prezentacijama različitih aktivnosti članica Zelenog foruma. Ova najveća Skupština dosad inspirirala nas je i motivirala za daljnji rad, ali i ohrabrila za nove izazove. Snaga Zelenog foruma počiva upravo na tome što se temelji na vrijednostima koje želimo vidjeti u svijetu i bez kojih održiv suživot ljudi i prirode neće biti moguć – solidarnosti, suradnji, uzajamnoj pomoći i demokratičnosti u pravom smislu riječi. Još jednom veliko hvala svima koji su omogućili ovaj susret, a prije svega domaćinima iz Knina!
Ako ste udruga koja se aktivno bavi zaštitom okoliša i prirode kroz zagovaranje, aktivizam i djelovanje u zajednici te se slažete s Kodeksom ponašanja Zelenog foruma prijavite se za članstvo u mreži Zeleni forum!
Zeleni forum je mreža osnovana 1997. koja danas koja okuplja 30 organizacija civilnog društva iz Hrvatske koje se bave zaštitom okoliša i prirode. Znanje i resurse udružili smo radi uspješnijeg osvješćivanja, zagovaranja i utjecaja na javne politike s područja zaštite okoliša i prirode. Utjecaj i praćenje provedbe javnih politika provodimo i putem svojih predstavnika/ca u brojnim odborima, radnim skupinama i povjerenstvima na nacionalnoj razini, kao i u Savjetu za razvoj civilnog društva Vlade RH.
Ciljevi mreže su utjecaj na kreiranje i provedbu politika zaštite okoliša i očuvanja prirode te stvaranja trajne platforme za suradnju i okoliš udruga građana/ki i ostalih aktivnih aktera okoliša civilnog društva.
Pridružite nam se!
Uspjeh! Ovoga tjedna konačno je objavljeno izvješće o provedenom savjetovanju o Prijedlogu uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš. Objavljeno je ukupno 105 komentara, a posebno nas veseli uključivanje brojnih struka i dionika, što se u ovom slučaju pokazalo kao ključ uspjeha.
Nakon aktivnog uključivanja stručne javnosti u javno savjetovanje, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije ipak je odustalo od uvođenja spornog postupka “prethodne provjere”.
Podsjećamo, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije 21. je svibnja objavilo e-savjetovanje o navedenom Prijedlogu u kojem je, između ostalog, predloženo uvođenje postupka “prethodne provjere”. Kako je navedeno u Prijedlogu, taj je instrument trebao omogućavati nadležnim tijelima da izdaju mišljenje o potrebi procjene utjecaja na okoliš (PUO), bez obrazloženja, koje ne bi bilo moguće osporiti niti se na njega žaliti. Time bi investitori mogli izbjeći obvezu provođenja postupka procjene utjecaja na okoliš, što je u suprotnosti sa svrhom Uredbe, odnosno poboljšanjem PUO postupaka. Takvom prijedlogu izmjena oštro se usprotivio Zeleni forum, što su prenijeli brojni mediji (Glas Istre, Morski.hr, H-Alter, HRT, Telegram, Jutarnji, Poslovni dnevnik, Dalmatinski portal…).
Ovo je pobjeda za očuvanu prirodu i naš zdravi okoliš – no nastavljamo pratiti daljnje izmjene propisa i zalagati se za snažnije mehanizme očuvanja okoliša.
Zeleni forum, mreža od 30 okolišnih udruga, oštro se protivi prijedlogu uvođenja tzv. „postupka prethodne provjere“ koji je Vlada predstavila na javnom savjetovanju kao dio izmjena Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš jer je - protuustavan i pravno neutemeljen.
Zeleni forum ističe i neprihvatljiv način rada Radne skupine koja je izrađivala prijedlog i u koju su bili uključeni – bez transparentnosti, uz podzastupljenost sektora zaštite prirode – te stoga ne priznaje legitimitet tog procesa.
Nered s manjkavom primjenom procjena utjecaja zahvata na okoliš doveo je do apsurdne situacije da imamo u Hrvatskoj vjetroelektrane koje su već godinama u pogonu, a da nikada nije izvršena procjena kakav će utjecaj na okoliš imati ta postrojenja.
Na taj apsurd državne institucije odgovorile su uvođenjem još većeg apsurda u praksu - primjenom “ex-post” studija. Naime, pod time imenom krije se pokušaj procjene utjecaja - nakon što je taj utjecaj već davno izvršen.
“Zbog toga se Zeleni forum, mreža od 30 hrvatskih nevladinih okolišnih organizacija, oštro protivi provođenju PUO postupaka za već izgrađene zahvate, kao što je to primjerice VE Krš-Pađene”, ističe Lora Rajić iz Udruge Biom, članice Zelenog foruma.
Nažalost, lanac apsurda se nastavlja. Vlada je predložila i na javnom savjetovanju predstavila prijedlog izmjene uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš kojima predlaže uvođenje “postupka prethodne provjere”, čime bi investitori mogli izbjeći obvezu provođenja postupka procjene utjecaja na okoliš.
“Prijedlog uredbe donosi pravo domaće “inovativno” rješenje – mišljenje koje ima pravne posljedice, ali nije upravni akt. Drugim riječima, ne mora biti obrazloženo, ne možete se žaliti, ne može se osporiti, i – naravno – ne mora se uključiti javnost. Idealno za projekte koji ne žele previše pažnje. Umjesto jačanja zaštite okoliša, ovakvim se pristupom zaobilaze zakoni i krši Ustav”, napominje Irena Burba iz Zelene Istre, članice Zelenog foruma.
Za takav je prijedlog prof. dr. sc. Lana Ofak, predstojnica Katedre za upravno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu i redovita profesorica upravnog prava i prava okoliša, tijekom javne rasprave utvrdila da je protivan Ustavu Republike Hrvatske. Prof. Ofak u svom pravnom mišljenju na javnom savjetovanju navodi: “Uvođenje postupka prethodne provjere protivno odredbama ZUP-a dovelo bi i same nositelje zahvata u pravnu nesigurnost. S obzirom da se mišljenju o potrebi provedbe postupka ocjene utjecaja na okoliš oduzima svojstvo upravnog akta, ono ne bi moralo sadržavati obrazloženje niti uputu o pravnom lijeku, što su obvezni elementi svakog upravnog akta prema ZUP-u. Ovakvo pravno neuređeno
postupanje javnopravnih tijela otvara prostor za arbitrarne odluke i samovolju, usporavanje postupaka zbog mogućeg povećanja broja zahtjeva za sudsku zaštitu te daljnji pad već narušenog povjerenja u hrvatsku javnu upravu.”
“Predložene izmjene Uredbe su u suprotnosti Zakonu na kojem se temelji, a to je Zakon o zaštiti okoliša. To se osobito odnosi na uvođenje instituta “prethodne provjere”, a koji ne postoji u Zakonu”, ističe Željka Leljak Gracin iz Zelene akcije, članice Zelenog foruma.
Zelena akcija, Zelena Istra i Udruga Biom pozdravljaju što su u ime Zelenog foruma bile uključene u Radnu skupinu za izradu Prijedloga Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš. Međutim, napominju da je sam proces rada Radne skupine bio netransparentan, sektor zaštite prirode podzastupljen te način rada nije bio u skladu sa svrhom njezina osnivanja. Iz tog je razloga u petak 20. lipnja Zeleni forum poslao službeni prigovor Radnoj skupini, Kabinetu ministrice MZOZT, Uredu Pučke pravobraniteljice, Odboru za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskog sabora te javnosti putem e-savjetovanja, zajedno s prijedlozima promjena načina rada Radne skupine kako bi postupak bio učinkovit, transparentan i kvalitetan, a sve u svrhu poboljšanja postupaka procjene utjecaja zahvata na okoliš te u konačnici očuvanja prirode.
“Smatramo kako Radnoj skupini ne možemo dati legitimitet te ne možemo stajati iza Prijedloga uredbe koji je na javnom savjetovanju. Izražavamo zabrinutost zbog činjenice da je primarni cilj izmjena naveden kao ubrzanje postupaka procjene utjecaja na okoliš (PUO). Takav cilj bio je naveden još 2024. u Akcijskom planu jačanja učinkovitosti bez jasnog fokusa na zaštitu okoliša”, ističu u Zelenom forumu i podsjećaju: “Svrha PUO-a jest isključivo procjena utjecaja na okoliš, a ne ubrzanje realizacije zahvata u okolišu.”
Iskustva Zelenog foruma u povezivanju organizacija civilnog društva na području očuvanja prirode i zaštite okoliša izazvala su interes predstavnika organizacija civilnog društva okupljenih početkom lipnja u Sofiji u sklopu projekta Catalyst of Change.
U fokusu okupljanja bile su rasprave o pritiscima s kojima se suočava civilno društvo u Europi u aktualnom društveno-političkom trenutku, te o strategijama za obranu i širenje civilnog prostora.
Iskustva Zelenog foruma u zagovaranju boljih zakonskih rješenja i ustrajnim nastojanjima članica ZF-a na primjerenom uključivanju civilnog društva u proces donošenja odluka bila su zanimljiva organizacijama civilnog društva i iz zapadnih država članica EU, koje se uslijed novih političkih prilika u svojem neposrednom okruženju suočavaju s izazovom sužavanja prostora za svoje djelovanje.
Različite radionice pružile su mogućnost razmjene znanja i iskustava skupine stručnjaka za provođenje kampanja i izgradnju zajednica iz različitih zemalja u kojima se provodi projekt Catalyst of Change (Bugarska, Hrvatska, Portugal, Rumunjska i Slovenija), a zamijećeno izlaganje održao je predstavnik organizacije Oxfam Novib iz Nizozemske, koji je predstavio rezultate njihove vrlo uspješne kampanje “Ne u moje ime”.
Dvodnevno okupljanje u bugarskom glavnom gradu 5. i 6. lipnja poslužilo je za pružanje prijedloga u aktualnom savjetovanju o strategiji EU-a o civilnom društvu, omogućavajući da lokalni glasovi sudjeluju u oblikovanju budućnosti civilne scene u Europi.
Istodobno s ovim događajem na istom se mjestu održala konferencija civilnog društva i okupljanje korisnika programa Recharging Advocacy for Rights in Europe, što je pružilo priliku umrežavanja brojnih različitih zagovornika ljudskih prava i vladavine prava.
Okupljanje je zaključeno panel diskusijom i world café diskusijama na aktualne teme kao što su SLAPP tužbe usmjerene na zastrašivanje organizacija civilnog društva ili pak pitanja sigurnosti u digitalnom prostoru EU-a.
Iz Hrvatske su u okupljanju sudjelovali Vanja Mladineo iz Centra Miko Tripalo, Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava, Natalija Havelka iz Centra za mir u Osijeku te Goran Šikić iz Udruge BIOM ispred Zelenog foruma.
Zeleni forum u 2025. i polovici 2026. godine postavio je za cilj potaknuti formiranje koalicija i povećati svoje kapacitete za zagovaranje okolišne pravde u Hrvatskoj, uz podršku Catalyst of Change i Nizozemskog Helsinškog odbora. U tom znaku bit će održane i skupštine Zelenog foruma te izrađeni zagovarački planovi, a jačat će se kapaciteti i dijeljenjem znanja kroz praktične radionice za organizacije civilnog društva.
Projekt provodi Biom u svojstvu Tajništva Zelenog foruma te članice u koordinaciji Zelenog foruma.
U javnosti je izostala informacija o tome da je u ponedjeljak 31. ožujka u Odboru za okoliš, klimu i sigurnost hrane (ENVI) Europskog parlamenta održano važno glasovanje koje je moglo imati snažne posljedice na program LIFE – jedini namjenski instrument EU-a za financiranje okoliša – a time i na zaštitu prirode i bioraznolikosti u Europi. Naime, na inicijativu zastupnika u Europskom parlamentu (zastupnici Europske pučke stranke, Europski konzervativci i reformisti, Domoljubi za Europu), glasalo se o njihovom prigovoru na financiranju programa LIFE i usvajanju programa rada za godine 2025., 2026. i 2027. Nakon neočekivanog obrata, troje zastupnika Europske pučke stranke glasalo je protiv prigovora iz vlastite stranke, dok je dvoje bilo suzdržano. U konačnici je jedan glas prevagnuo i omogućio financiranje programa LIFE te usvajanje njegova radnog programa za razdoblje 2025. – 2027. godine.
Nakon burne rasprave na sjednici Odbora ENVI održane 18. ožujka, iz koje su proizašla dva prigovora na nacrt provedbene odluke Komisije o usvajanju višegodišnjeg financiranja radnog programa LIFE, glasovanje je odgođeno na 31. ožujka. Naime, rasprava se svela na to da su se pojedini konzervativni zastupnici u Europskom parlamentu usprotivili dodjeli bespovratnih sredstava nevladinim organizacijama čije se aktivnosti financiraju iz Programa LIFE, a sve pod izlikom netransparentnosti i neutemeljenih prigovora da se sredstva troše na utjecanje na donošenje zakonodavnih odluka o prijedlozima EK-a.
Preslikavanje događaja u SAD-u
Ovaj ishod nije izolirani slučaj pokušaja napada na civilno društvo u Europskom parlamentu i potkopavanja demokratičnosti i višeglasja, vrijednosti na kojima se treba temeljiti europska politika, a nauštrb okoliša – sličan tijek događaja odvio se i prošle godine tijekom izglasavanja Uredbe o obnovi prirode. Pokušaji slabljenja zaštite okoliša na razini Europske unije na temelju manipulativnih narativa, teorija zavjere i delegitimizacije civilnog društva, kao i promjena prioriteta u dodjeli financijskih sredstava, trend je koji preslikava razvoj događaja u SAD-u otkako je došlo do promjene vlasti. Nažalost, svjedoci smo ciljanog pokušaja da se razori Europski zeleni plan, te da se oslabi europska mreža zaštićenih područja Natura 2000 pod izlikom ubrzavanja razvoja infrastrukture.
Potez koji ne ugrožava samo civilno društvo
Posebno je zabrinjavajuće da većina zastupnika EP-a vjerojatno nije bila svjesna da bi njihov glas za predložene prigovore značajno utjecao na cijeli Program i ugrozilo sve korisnike Programa, što uključuje velike i male tvrtke, sveučilišta, istraživačke centre, lokalne zajednice, poljoprivrednike, lovce i ribare te državne i lokalne vlasti, a ne samo na civilno društvo i nevladine organizacije. Istovremeno bi odgodio rješenja koja promiču kružnu ekonomiju, razvoj inovativnih zelenih tehnologija i zaštitu ljudi od požara, poplava i suša koja se financiraju iz Programa LIFE. Projekte sufinancirane iz tog europskog programa u Hrvatskoj su vodili i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske vode, Hrvatski prirodoslovni muzej, Nacionalni park Dunav-Drava te cijeli niz hrvatskih gradova.
Projekti koji su omogućili opstanak prirodi
Sveobuhvatnom značaju Programa LIFE svjedoče i projekti koje je provela Udruga BIOM, koja je korisnica Programa zajedno sa širokim krugom međunarodnih i međuinstitucionalnih partnera. Konkretnije, Program je omogućio da se u Hrvatskoj provode izrazito vrijedne i važne aktivnosti očuvanja prirode na terenu, zajedno s lokalnom zajednicom i brojnim stručnjacima. Primjer toga su obnova populacija risa (projekt LIFE Lynx), obnova travnjaka, lokvi i bunara te poticanje održivog stočarstva na padinama Dinare (Dinara back to LIFE), uklanjanje stranih invazivnih vrsta za očuvanje morskih ptica (LIFE Artina), uklanjanje prijetnji za krhku populaciju bjeloglavog supa te borba protiv trovanja divljih životinja (Balkan Detox LIFE). Svi ti projekti ne samo da su omogućili prirodi opstanak, već su nas i motivirali, povezali te educirali kako bismo zajedno nastavili graditi zdraviju i sretniju Hrvatsku.
Zaštita okoliša na milosti i nemilosti političkih obrata
Budući da LIFE program čini samo 0,3 % ukupnog proračuna EU-a za to razdoblje, a donosi veliku vrijednost za ljude i prirodu o kojoj ovisimo, rezultate glasovanja dočekali smo s olakšanjem, ali i zabrinutošću zbog tijesnog izglasavanja i bojazni da će se ovakvi napadi na demokratičnost i zaštitu okoliša ponavljati te da će biti podložni daljnjim političkim obratima globalnih velesila. Upravo zato nastavljamo biti ustrajni u svom radu, povezivanju i educiranju o važnosti očuvanja prirode i bioraznolikosti. Svaki aktivni građanin može pritom pomoći uključujući se u javne rasprave o zakonskim propisima.
