Zeleni forum, mreža od 30 okolišnih udruga, oštro se protivi prijedlogu uvođenja tzv. „postupka prethodne provjere“ koji je Vlada predstavila na javnom savjetovanju kao dio izmjena Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš jer je - protuustavan i pravno neutemeljen.
Zeleni forum ističe i neprihvatljiv način rada Radne skupine koja je izrađivala prijedlog i u koju su bili uključeni – bez transparentnosti, uz podzastupljenost sektora zaštite prirode – te stoga ne priznaje legitimitet tog procesa.
Nered s manjkavom primjenom procjena utjecaja zahvata na okoliš doveo je do apsurdne situacije da imamo u Hrvatskoj vjetroelektrane koje su već godinama u pogonu, a da nikada nije izvršena procjena kakav će utjecaj na okoliš imati ta postrojenja.
Na taj apsurd državne institucije odgovorile su uvođenjem još većeg apsurda u praksu - primjenom “ex-post” studija. Naime, pod time imenom krije se pokušaj procjene utjecaja - nakon što je taj utjecaj već davno izvršen.
“Zbog toga se Zeleni forum, mreža od 30 hrvatskih nevladinih okolišnih organizacija, oštro protivi provođenju PUO postupaka za već izgrađene zahvate, kao što je to primjerice VE Krš-Pađene”, ističe Lora Rajić iz Udruge Biom, članice Zelenog foruma.
Nažalost, lanac apsurda se nastavlja. Vlada je predložila i na javnom savjetovanju predstavila prijedlog izmjene uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš kojima predlaže uvođenje “postupka prethodne provjere”, čime bi investitori mogli izbjeći obvezu provođenja postupka procjene utjecaja na okoliš.
“Prijedlog uredbe donosi pravo domaće “inovativno” rješenje – mišljenje koje ima pravne posljedice, ali nije upravni akt. Drugim riječima, ne mora biti obrazloženo, ne možete se žaliti, ne može se osporiti, i – naravno – ne mora se uključiti javnost. Idealno za projekte koji ne žele previše pažnje. Umjesto jačanja zaštite okoliša, ovakvim se pristupom zaobilaze zakoni i krši Ustav”, napominje Irena Burba iz Zelene Istre, članice Zelenog foruma.
Za takav je prijedlog prof. dr. sc. Lana Ofak, predstojnica Katedre za upravno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu i redovita profesorica upravnog prava i prava okoliša, tijekom javne rasprave utvrdila da je protivan Ustavu Republike Hrvatske. Prof. Ofak u svom pravnom mišljenju na javnom savjetovanju navodi: “Uvođenje postupka prethodne provjere protivno odredbama ZUP-a dovelo bi i same nositelje zahvata u pravnu nesigurnost. S obzirom da se mišljenju o potrebi provedbe postupka ocjene utjecaja na okoliš oduzima svojstvo upravnog akta, ono ne bi moralo sadržavati obrazloženje niti uputu o pravnom lijeku, što su obvezni elementi svakog upravnog akta prema ZUP-u. Ovakvo pravno neuređeno
postupanje javnopravnih tijela otvara prostor za arbitrarne odluke i samovolju, usporavanje postupaka zbog mogućeg povećanja broja zahtjeva za sudsku zaštitu te daljnji pad već narušenog povjerenja u hrvatsku javnu upravu.”
“Predložene izmjene Uredbe su u suprotnosti Zakonu na kojem se temelji, a to je Zakon o zaštiti okoliša. To se osobito odnosi na uvođenje instituta “prethodne provjere”, a koji ne postoji u Zakonu”, ističe Željka Leljak Gracin iz Zelene akcije, članice Zelenog foruma.
Zelena akcija, Zelena Istra i Udruga Biom pozdravljaju što su u ime Zelenog foruma bile uključene u Radnu skupinu za izradu Prijedloga Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš. Međutim, napominju da je sam proces rada Radne skupine bio netransparentan, sektor zaštite prirode podzastupljen te način rada nije bio u skladu sa svrhom njezina osnivanja. Iz tog je razloga u petak 20. lipnja Zeleni forum poslao službeni prigovor Radnoj skupini, Kabinetu ministrice MZOZT, Uredu Pučke pravobraniteljice, Odboru za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskog sabora te javnosti putem e-savjetovanja, zajedno s prijedlozima promjena načina rada Radne skupine kako bi postupak bio učinkovit, transparentan i kvalitetan, a sve u svrhu poboljšanja postupaka procjene utjecaja zahvata na okoliš te u konačnici očuvanja prirode.
“Smatramo kako Radnoj skupini ne možemo dati legitimitet te ne možemo stajati iza Prijedloga uredbe koji je na javnom savjetovanju. Izražavamo zabrinutost zbog činjenice da je primarni cilj izmjena naveden kao ubrzanje postupaka procjene utjecaja na okoliš (PUO). Takav cilj bio je naveden još 2024. u Akcijskom planu jačanja učinkovitosti bez jasnog fokusa na zaštitu okoliša”, ističu u Zelenom forumu i podsjećaju: “Svrha PUO-a jest isključivo procjena utjecaja na okoliš, a ne ubrzanje realizacije zahvata u okolišu.”
Iskustva Zelenog foruma u povezivanju organizacija civilnog društva na području očuvanja prirode i zaštite okoliša izazvala su interes predstavnika organizacija civilnog društva okupljenih početkom lipnja u Sofiji u sklopu projekta Catalyst of Change.
U fokusu okupljanja bile su rasprave o pritiscima s kojima se suočava civilno društvo u Europi u aktualnom društveno-političkom trenutku, te o strategijama za obranu i širenje civilnog prostora.
Iskustva Zelenog foruma u zagovaranju boljih zakonskih rješenja i ustrajnim nastojanjima članica ZF-a na primjerenom uključivanju civilnog društva u proces donošenja odluka bila su zanimljiva organizacijama civilnog društva i iz zapadnih država članica EU, koje se uslijed novih političkih prilika u svojem neposrednom okruženju suočavaju s izazovom sužavanja prostora za svoje djelovanje.
Različite radionice pružile su mogućnost razmjene znanja i iskustava skupine stručnjaka za provođenje kampanja i izgradnju zajednica iz različitih zemalja u kojima se provodi projekt Catalyst of Change (Bugarska, Hrvatska, Portugal, Rumunjska i Slovenija), a zamijećeno izlaganje održao je predstavnik organizacije Oxfam Novib iz Nizozemske, koji je predstavio rezultate njihove vrlo uspješne kampanje “Ne u moje ime”.
Dvodnevno okupljanje u bugarskom glavnom gradu 5. i 6. lipnja poslužilo je za pružanje prijedloga u aktualnom savjetovanju o strategiji EU-a o civilnom društvu, omogućavajući da lokalni glasovi sudjeluju u oblikovanju budućnosti civilne scene u Europi.
Istodobno s ovim događajem na istom se mjestu održala konferencija civilnog društva i okupljanje korisnika programa Recharging Advocacy for Rights in Europe, što je pružilo priliku umrežavanja brojnih različitih zagovornika ljudskih prava i vladavine prava.
Okupljanje je zaključeno panel diskusijom i world café diskusijama na aktualne teme kao što su SLAPP tužbe usmjerene na zastrašivanje organizacija civilnog društva ili pak pitanja sigurnosti u digitalnom prostoru EU-a.
Iz Hrvatske su u okupljanju sudjelovali Vanja Mladineo iz Centra Miko Tripalo, Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava, Natalija Havelka iz Centra za mir u Osijeku te Goran Šikić iz Udruge BIOM ispred Zelenog foruma.
Zeleni forum u 2025. i polovici 2026. godine postavio je za cilj potaknuti formiranje koalicija i povećati svoje kapacitete za zagovaranje okolišne pravde u Hrvatskoj, uz podršku Catalyst of Change i Nizozemskog Helsinškog odbora. U tom znaku bit će održane i skupštine Zelenog foruma te izrađeni zagovarački planovi, a jačat će se kapaciteti i dijeljenjem znanja kroz praktične radionice za organizacije civilnog društva.
Projekt provodi Biom u svojstvu Tajništva Zelenog foruma te članice u koordinaciji Zelenog foruma.
U javnosti je izostala informacija o tome da je u ponedjeljak 31. ožujka u Odboru za okoliš, klimu i sigurnost hrane (ENVI) Europskog parlamenta održano važno glasovanje koje je moglo imati snažne posljedice na program LIFE – jedini namjenski instrument EU-a za financiranje okoliša – a time i na zaštitu prirode i bioraznolikosti u Europi. Naime, na inicijativu zastupnika u Europskom parlamentu (zastupnici Europske pučke stranke, Europski konzervativci i reformisti, Domoljubi za Europu), glasalo se o njihovom prigovoru na financiranju programa LIFE i usvajanju programa rada za godine 2025., 2026. i 2027. Nakon neočekivanog obrata, troje zastupnika Europske pučke stranke glasalo je protiv prigovora iz vlastite stranke, dok je dvoje bilo suzdržano. U konačnici je jedan glas prevagnuo i omogućio financiranje programa LIFE te usvajanje njegova radnog programa za razdoblje 2025. – 2027. godine.
Nakon burne rasprave na sjednici Odbora ENVI održane 18. ožujka, iz koje su proizašla dva prigovora na nacrt provedbene odluke Komisije o usvajanju višegodišnjeg financiranja radnog programa LIFE, glasovanje je odgođeno na 31. ožujka. Naime, rasprava se svela na to da su se pojedini konzervativni zastupnici u Europskom parlamentu usprotivili dodjeli bespovratnih sredstava nevladinim organizacijama čije se aktivnosti financiraju iz Programa LIFE, a sve pod izlikom netransparentnosti i neutemeljenih prigovora da se sredstva troše na utjecanje na donošenje zakonodavnih odluka o prijedlozima EK-a.
Preslikavanje događaja u SAD-u
Ovaj ishod nije izolirani slučaj pokušaja napada na civilno društvo u Europskom parlamentu i potkopavanja demokratičnosti i višeglasja, vrijednosti na kojima se treba temeljiti europska politika, a nauštrb okoliša – sličan tijek događaja odvio se i prošle godine tijekom izglasavanja Uredbe o obnovi prirode. Pokušaji slabljenja zaštite okoliša na razini Europske unije na temelju manipulativnih narativa, teorija zavjere i delegitimizacije civilnog društva, kao i promjena prioriteta u dodjeli financijskih sredstava, trend je koji preslikava razvoj događaja u SAD-u otkako je došlo do promjene vlasti. Nažalost, svjedoci smo ciljanog pokušaja da se razori Europski zeleni plan, te da se oslabi europska mreža zaštićenih područja Natura 2000 pod izlikom ubrzavanja razvoja infrastrukture.
Potez koji ne ugrožava samo civilno društvo
Posebno je zabrinjavajuće da većina zastupnika EP-a vjerojatno nije bila svjesna da bi njihov glas za predložene prigovore značajno utjecao na cijeli Program i ugrozilo sve korisnike Programa, što uključuje velike i male tvrtke, sveučilišta, istraživačke centre, lokalne zajednice, poljoprivrednike, lovce i ribare te državne i lokalne vlasti, a ne samo na civilno društvo i nevladine organizacije. Istovremeno bi odgodio rješenja koja promiču kružnu ekonomiju, razvoj inovativnih zelenih tehnologija i zaštitu ljudi od požara, poplava i suša koja se financiraju iz Programa LIFE. Projekte sufinancirane iz tog europskog programa u Hrvatskoj su vodili i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske vode, Hrvatski prirodoslovni muzej, Nacionalni park Dunav-Drava te cijeli niz hrvatskih gradova.
Projekti koji su omogućili opstanak prirodi
Sveobuhvatnom značaju Programa LIFE svjedoče i projekti koje je provela Udruga BIOM, koja je korisnica Programa zajedno sa širokim krugom međunarodnih i međuinstitucionalnih partnera. Konkretnije, Program je omogućio da se u Hrvatskoj provode izrazito vrijedne i važne aktivnosti očuvanja prirode na terenu, zajedno s lokalnom zajednicom i brojnim stručnjacima. Primjer toga su obnova populacija risa (projekt LIFE Lynx), obnova travnjaka, lokvi i bunara te poticanje održivog stočarstva na padinama Dinare (Dinara back to LIFE), uklanjanje stranih invazivnih vrsta za očuvanje morskih ptica (LIFE Artina), uklanjanje prijetnji za krhku populaciju bjeloglavog supa te borba protiv trovanja divljih životinja (Balkan Detox LIFE). Svi ti projekti ne samo da su omogućili prirodi opstanak, već su nas i motivirali, povezali te educirali kako bismo zajedno nastavili graditi zdraviju i sretniju Hrvatsku.
Zaštita okoliša na milosti i nemilosti političkih obrata
Budući da LIFE program čini samo 0,3 % ukupnog proračuna EU-a za to razdoblje, a donosi veliku vrijednost za ljude i prirodu o kojoj ovisimo, rezultate glasovanja dočekali smo s olakšanjem, ali i zabrinutošću zbog tijesnog izglasavanja i bojazni da će se ovakvi napadi na demokratičnost i zaštitu okoliša ponavljati te da će biti podložni daljnjim političkim obratima globalnih velesila. Upravo zato nastavljamo biti ustrajni u svom radu, povezivanju i educiranju o važnosti očuvanja prirode i bioraznolikosti. Svaki aktivni građanin može pritom pomoći uključujući se u javne rasprave o zakonskim propisima.
Europska komisija odlučila je otvoriti postupak protiv Hrvatske slanjem službene obavijesti (INFR(2024)2223) zbog neprovođenja mjera predviđenih Direktivom o staništima (Direktiva 92/43/EEC) za praćenje i sprječavanje slučajnog ulova (eng. bycatch) kitova, kornjača i morskih ptica od strane ribarskih plovila.
Slučajni ulov ulov označava slučajno hvatanje neželjenih vrsta tijekom ribolovnih aktivnosti. Direktiva o staništima zahtijeva od država članica da prate slučajno hvatanje i ubijanje strogo zaštićenih vrsta te da osiguraju da to ne izaziva značajan negativni utjecaj na te vrste. Osim toga, države članice moraju poduzeti nužne korake kako bi izbjegle značajna uznemiravanja zaštićenih vrsta na područjima Natura 2000, te provoditi nadzor statusa očuvanosti zaštićenih vrsta.
Kako se navodi u informaciji Europske komisije, Hrvatska nije uspostavila sustav za praćenje slučajnog ulova i ubijanja zaštićenih vrsta u ribolovnim aktivnostima prema Direktivi o staništima. Hrvatska također nije poduzela potrebne mjere za zaštitu glavate želve od značajnog negativnog utjecaja neželjenog ulova, niti je poduzela odgovarajuće korake za izbjegavanje značajnog uznemiravanja određenih morskih ptica u dvama područjima Natura 2000 koja su označena za njihovu zaštitu. Na kraju, Hrvatska nije provela nadzor statusa očuvanosti nekoliko zaštićenih vrsta. Komisija stoga šalje službenu obavijest Hrvatskoj, koja sada ima dva mjeseca da odgovori i riješi nedostatke koje je Komisija istaknula. U slučaju nezadovoljavajućeg odgovora, Komisija može odlučiti izdati obrazloženo mišljenje.
Udruge Biom i Sunce su kroz projekt LIFE Artina pet godina radile na zaštiti morskih ptica gregule, kaukala i sredozemnog galeba. Napravljeni su prvi koraci u suočavanju s ovim problemom, od suradnje s ribarima na testiranju ribolovnih alata prilagođenih na način da smanje mogućnost slučajnog ulova do identifikacije ključnih morskih područja za ptice. Međutim, potreban je nastavak rada i donošenje konkretnih mjera očuvanja kako bi se spriječile daljnje negativne posljedice. Glavni je problem nedostatak podataka. Stoga je potreban nastavak rada i uvođenje sustavnog praćenja slučajnog ulova, što je bio fokus projekta MedBycatch u kojem je sudjelovala i udruga Biom. S obzirom na rastuće prijetnje poput prekomjernog izlova ribe, slučajnog ulova i razvoja obnovljivih izvora energije na moru, Hrvatska mora hitno djelovati te usvojiti i provesti mjere očuvanja kako bi naše more ostalo sigurno za morske ptice i druge osjetljive vrste.
Posebni izvjestitelj UN-a o braniteljima okoliša pod Arhuškom konvencijom u nedavnom pregledu stanja u zemljama Europske unije bilježi da države na mirne okolišne proteste sve više odgovaraju represijom. Represija nije samo fizičko nasilje. “Ona obuhvaća i prikrivene oblike poput ograničavanja kolektivnog djelovanja, smanjenja financiranja i ignoriranja prijedloga za poboljšanje sustava”, pojasnio je dr.sc. Kruno Kardov. Umjesto adresiranja izvora problema i temeljnih razloga građanske mobilizacije, europske države sve češće ograničavaju prava na mirno okupljanje i sudjelovanje u donošenju odluka.
Represija nad okolišnim inicijativama i organizacijama civilnog društva u Hrvatskoj bila je predmetom analize dr. sc. Krune Kardova, izrađene u sklopu projekta “Očuvanje i zaštita prostora civilnog djelovanja” koji udruga Zelena akcija provodi u suradnji sa Zelenom Istrom i austrijskom organizacijom Global2000, a financirana je sredstvima programa CERV.
U posljednjem desetljeću, tužbe protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP) i inspekcijski nadzori postali su tipične represivne mjere u Hrvatskoj, naglašeno je prilikom predstavljanja analize prošlog tjedna u Zelenoj akciji. “Njima se nastoji kriminalizirati branitelje okoliša, utišati kritičke glasove, zastrašiti i financijski ih izgladniti”, istaknula je Dora Sivka iz Zelene akcije. Česte su prijetnje, posebice kada su dovedeni u pitanje ekonomski interesi privatnih aktera, a zabilježeni su i slučajevi fizičkog nasilja. “Prisutni su i primjeri sabotaža i uništavanja imovine, kao i financijsko kažnjavanje organizacije zbog javne kampanje”, dodao je dr. Kardov.
Zabilježeno je i sustavno urušavanje institucija i procesa. Primjerice, nakon 2016. godine nije donesena nova nacionalna strategija razvoja civilnog društva, a Vladin Savjet za razvoj civilnog društva marginaliziran je u procesima donošenja odluka važnih za ovaj sektor. Ovakvo ograničavanje sudjelovanja u donošenju odluka odnosi se i na javna savjetovanja. Primjerice, prevladavaju javna savjetovanja koja su provedena u kraćem razdoblju od zakonski predviđenih 30 dana. Kako je prilikom predstavljanja analize napomenuo Tomislav Hudina iz udruge BIOM, čak 90 posto javnih savjetovanja u posljednjih pet godina provedeno je na takav način.
Analiza je dostupna za preuzimanje na stranici Zelene akcije - https://zelena-akcija.hr/hr/publikacija/prva-analiza-represije-nad-okolisnim-organizacijama
Zeleni forum, mreža nevladinih okolišnih organizacija održala je 24. i 25. listopada 2024. godišnju skupštinu u Graberju Ivanićkom.
Tom prigodom su u članstvo Zelenog foruma primljene nove članice - Zeleni Klik iz Zagreba i Permakultura Dalmacija iz Splita - čime je broj članova mreže narastao na 29 organizacija.
Skupštine Zelenog foruma su prilika za međusobnu razmjenu iskustava, podršku i planiranje daljnjih aktivnosti u zagovaranju u području politika zaštite okoliša i očuvanja prirode.
Mreža Zeleni forum je od svog osnivanja 1998. godine izrasla u stalnu platformu koordinacije organizacija civilnog društva koje se bave širokim spektrom aktivnosti zaštite okoliša i prirode iz svih krajeva Hrvatske.
Članice su aktivne u radnim grupama u stvaranju zakonskih i podzakonskih prijedloga, u odborima za praćenje provedbe strateških dokumenata, u savjetodavnim tijelima Vlade RH i Sabora RH, te se bave javnim zagovaranjem, pokreću i koordiniraju zajedničke kampanje, akcije i projekte, informiraju, educiraju i potiču javnost na sudjelovanje u procesu donošenja odluka. U cilju ostvarivanja svojih ciljeva, Zeleni forum radi na osnaživanju kapaciteta udruga građana za zaštitu okoliša, jačanju njihovih vještina, ljudskih potencijala, tehničke infrastrukture i utjecaja na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Dio ovogodišnje skupštine bio je posvećen planiranju zagovaračkih aktivnosti za 2025. godinu. Članice Zelenog foruma koje sudjeluju u radu radnih skupina i odbora (npr. Savjet za razvoj civilnoga društva) izvijestile su o neredovitim sastancima ili njihovom potpunom izostanku, ali i o namjeri da se stavovi civilnog društva nastave prikupljati i formulirati bez obzira što tijela javne vlasti ne održavaju službene sastanke. Također, Zeleni forum je i dalje nezadovoljan načinom na koji se (ne) provode sektorske analize kao podloga za financiranje udruga u sektoru te je ukazano na izostanak kvalitetnog uključivanja javnosti i udruga.
Među brojnim temama o kojima je raspravljano na skupštini, bilo je riječi i o potrebi zauzimanja stava Zelenog foruma prema offshore vjetroelektranama te izazovima koje one znače za bioraznolikost i očuvanje Jadranskog mora.
Prvog dana okupljanja Boleslaw Slocinski iz Udruge BIOM predstavio je mreži Zelenih telefona iskustva s pozivima zabrinutih građana oko krivolova u Hrvatskoj, što je dio aktivnosti koje provodi u Biomu u okviru programa Safe Flyways.
Predstavnici mreže Zelenih telefona, koja godišnje zaprimi više od tisuću poziva, podijelili su svoja iskustva zaprimanja prijava građana, usmjeravanja na relevantne institucije te suradnju sa Državnim inspektoratom vezano uz pitanja zaštite prirode i okoliša.
Veselimo se još jednoj godini produbljivanja zajedničkog djelovanja na području unapređenja odnosa društva prema prirodi i okolišu u Hrvatskoj.
