Posebni izvjestitelj UN-a o braniteljima okoliša pod Arhuškom konvencijom u nedavnom pregledu stanja u zemljama Europske unije bilježi da države na mirne okolišne proteste sve više odgovaraju represijom. Represija nije samo fizičko nasilje. “Ona obuhvaća i prikrivene oblike poput ograničavanja kolektivnog djelovanja, smanjenja financiranja i ignoriranja prijedloga za poboljšanje sustava”, pojasnio je dr.sc. Kruno Kardov. Umjesto adresiranja izvora problema i temeljnih razloga građanske mobilizacije, europske države sve češće ograničavaju prava na mirno okupljanje i sudjelovanje u donošenju odluka.
Represija nad okolišnim inicijativama i organizacijama civilnog društva u Hrvatskoj bila je predmetom analize dr. sc. Krune Kardova, izrađene u sklopu projekta “Očuvanje i zaštita prostora civilnog djelovanja” koji udruga Zelena akcija provodi u suradnji sa Zelenom Istrom i austrijskom organizacijom Global2000, a financirana je sredstvima programa CERV.
U posljednjem desetljeću, tužbe protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP) i inspekcijski nadzori postali su tipične represivne mjere u Hrvatskoj, naglašeno je prilikom predstavljanja analize prošlog tjedna u Zelenoj akciji. “Njima se nastoji kriminalizirati branitelje okoliša, utišati kritičke glasove, zastrašiti i financijski ih izgladniti”, istaknula je Dora Sivka iz Zelene akcije. Česte su prijetnje, posebice kada su dovedeni u pitanje ekonomski interesi privatnih aktera, a zabilježeni su i slučajevi fizičkog nasilja. “Prisutni su i primjeri sabotaža i uništavanja imovine, kao i financijsko kažnjavanje organizacije zbog javne kampanje”, dodao je dr. Kardov.
Zabilježeno je i sustavno urušavanje institucija i procesa. Primjerice, nakon 2016. godine nije donesena nova nacionalna strategija razvoja civilnog društva, a Vladin Savjet za razvoj civilnog društva marginaliziran je u procesima donošenja odluka važnih za ovaj sektor. Ovakvo ograničavanje sudjelovanja u donošenju odluka odnosi se i na javna savjetovanja. Primjerice, prevladavaju javna savjetovanja koja su provedena u kraćem razdoblju od zakonski predviđenih 30 dana. Kako je prilikom predstavljanja analize napomenuo Tomislav Hudina iz udruge BIOM, čak 90 posto javnih savjetovanja u posljednjih pet godina provedeno je na takav način.
Analiza je dostupna za preuzimanje na stranici Zelene akcije - https://zelena-akcija.hr/hr/publikacija/prva-analiza-represije-nad-okolisnim-organizacijama
Zeleni forum, mreža nevladinih okolišnih organizacija održala je 24. i 25. listopada 2024. godišnju skupštinu u Graberju Ivanićkom.
Tom prigodom su u članstvo Zelenog foruma primljene nove članice - Zeleni Klik iz Zagreba i Permakultura Dalmacija iz Splita - čime je broj članova mreže narastao na 29 organizacija.
Skupštine Zelenog foruma su prilika za međusobnu razmjenu iskustava, podršku i planiranje daljnjih aktivnosti u zagovaranju u području politika zaštite okoliša i očuvanja prirode.
Mreža Zeleni forum je od svog osnivanja 1998. godine izrasla u stalnu platformu koordinacije organizacija civilnog društva koje se bave širokim spektrom aktivnosti zaštite okoliša i prirode iz svih krajeva Hrvatske.
Članice su aktivne u radnim grupama u stvaranju zakonskih i podzakonskih prijedloga, u odborima za praćenje provedbe strateških dokumenata, u savjetodavnim tijelima Vlade RH i Sabora RH, te se bave javnim zagovaranjem, pokreću i koordiniraju zajedničke kampanje, akcije i projekte, informiraju, educiraju i potiču javnost na sudjelovanje u procesu donošenja odluka. U cilju ostvarivanja svojih ciljeva, Zeleni forum radi na osnaživanju kapaciteta udruga građana za zaštitu okoliša, jačanju njihovih vještina, ljudskih potencijala, tehničke infrastrukture i utjecaja na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Dio ovogodišnje skupštine bio je posvećen planiranju zagovaračkih aktivnosti za 2025. godinu. Članice Zelenog foruma koje sudjeluju u radu radnih skupina i odbora (npr. Savjet za razvoj civilnoga društva) izvijestile su o neredovitim sastancima ili njihovom potpunom izostanku, ali i o namjeri da se stavovi civilnog društva nastave prikupljati i formulirati bez obzira što tijela javne vlasti ne održavaju službene sastanke. Također, Zeleni forum je i dalje nezadovoljan načinom na koji se (ne) provode sektorske analize kao podloga za financiranje udruga u sektoru te je ukazano na izostanak kvalitetnog uključivanja javnosti i udruga.
Među brojnim temama o kojima je raspravljano na skupštini, bilo je riječi i o potrebi zauzimanja stava Zelenog foruma prema offshore vjetroelektranama te izazovima koje one znače za bioraznolikost i očuvanje Jadranskog mora.
Prvog dana okupljanja Boleslaw Slocinski iz Udruge BIOM predstavio je mreži Zelenih telefona iskustva s pozivima zabrinutih građana oko krivolova u Hrvatskoj, što je dio aktivnosti koje provodi u Biomu u okviru programa Safe Flyways.
Predstavnici mreže Zelenih telefona, koja godišnje zaprimi više od tisuću poziva, podijelili su svoja iskustva zaprimanja prijava građana, usmjeravanja na relevantne institucije te suradnju sa Državnim inspektoratom vezano uz pitanja zaštite prirode i okoliša.
Veselimo se još jednoj godini produbljivanja zajedničkog djelovanja na području unapređenja odnosa društva prema prirodi i okolišu u Hrvatskoj.
Zakon o obnovi prirode (Nature Restoration Law) objavljen je u službenom glasilu Europske unije 29. srpnja 2024. godine i 20 dana nakon objave službeno je stupio na snagu u nedjelju 18. kolovoza.
S velikim veseljem članice Zelenog foruma pozdravljaju taj povijesni trenutak jer taj dokument postavlja pravno obvezujuće ciljeve za države članice da obnove 20% kopnenih površina i 20% mora do 2030. te sve ekosustave kojima je potrebna obnova do 2050. godine.
Ovaj dan uslijedio je nakon godina zagovaranja i kampanje pokreta #RestoreNature, u kojem sudjelovale i neke od članica Zelenog foruma, kako bi se Zakon o obnovi prirode ostvario i kako bismo svi zajedno imali priliku poraditi na obnovi naših rijeka, šuma, močvara i vlažnih stanište te ozelenjavanju naših gradova.
Plan provedbe nove legislative svaka će država članica EU trebala napraviti kroz Nacionalni plan gdje će se analizirati potrebe i hitnoća oporavka određenih tipova staništa i samih lokaliteta te definirati konkretne mjere. Zeleni forum u svakom pogledu želi doprinijeti realizaciji Zakona o obnovi prirode, koji se u Hrvatskoj očekuje u vidu uredbe.
Pogledajte kratki video koji sažima ključne trenutke kampanje u kojoj smo sudjelovali:
Zelena akcija, uz podršku mreže Zeleni forum, traži javnu raspravu o nacionalnom energetskom i klimatskom planu koji se ponovno donosi iza zatvorenih vrata.
“Novo Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije treba opravdati svoj naziv i konačno biti transparentno u odnosu na svoja prethodna dva sastava”, poručila je danas ispred zgrade Ministarstva Marija Mileta iz Zelene akcije.
Naime, sve države članice EU-a, pa tako i Hrvatska, moraju poslati Europskoj komisiji ažurirani klimatski i energetski plan (tzv. NECP) do kraja lipnja, no javnost ga dosad nije ni vidjela. “Pozivamo ministricu Mariju Vučković da što prije pokrene javno savjetovanje o klimatskom planu i to u zakonskom trajanju od minimalno 30 dana”, izjavila je Mileta.
Istaknula je kako se nada da će nova ministrica klimatsku krizu shvatiti ozbiljno i razmjerno hitnoći ovog problema predlagati mjere i politike. “Sramotno je da osam godina imamo vlast koja o klimatskim promjenama govori samo kada se dogode elementarne nepogode. Pozivamo ministricu da krene boljim putem, a ne da, kao prethodni ministri, podredi zaštitu okoliša i klime gospodarstvu i lobijima zagađivačkih industrija”, dodala je Mileta.
Aktivisti i aktivistkinje izveli su performans kojim su prikazali zatvorenost Ministarstva prema javnosti. Donijeli su vrata koja su uporno pokušavali otvoriti, simbolizirajući javnost, no bezuspješno. Uz to su istaknuli natpis s porukama “Klimatska otpornost - naše pravo” i “Uključenje javnosti - vaša dužnost”.
Zelena akcija je i 2018. i 2020. godine tražila javnu raspravu o klimatskom planu. No, Ministarstvo se na to praktički oglušilo i održalo pro forma savjetovanje u trajanju od četiri dana, protivno Zakonu o zaštiti okoliša. “Naše je pravo kao građanki i građana da sudjelujemo u formiranju ovako važnih politika koje će utjecati na naše živote. A dužnost ministarstva i Vlade jest uključivanje i uvažavanje mišljenja javnosti”, istaknula je Mileta.
Pučka pravobraniteljica se također uključila u ovaj proces. “Na našu pritužbu, ured pučke pravobraniteljice pozitivno je odgovorio. Zatražili su očitovanje Ministarstva i pokretanje javnog savjetovanju o klimatskom planu”, rekla je Mileta.
NECP je krovni dokument za sve nacionalne klimatske politike, a proizlazi kao obveza iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.
U razdoblju od 20.2. do 5.3.2024. sudjelovali smo i u savjetovanju putem web stranice Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o Nacrtu prijedloga Pravilnika o uvjetima i načinu dodjele sredstava Fonda te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava Fonda. Zajednički komentari su upućeni putem mreže Zeleni forum te nekoliko udruga članica. Podsjećamo kako je prethodno uspostavljena komunikacija s FZOEU te održan sastanak na temu financiranja okolišnih organizacija predstavnika Zelenog foruma i FZOEU te ostalih tijela državne uprave važnih za djelovanje okolišne OCD-e (27.10.23.). Stoga nam je žao što FZOEU nije zauzeo proaktivniji pristup te komunicirao s udrugama donošenje ovog Pravilnika i informaciju o savjetovanju.
Uputili smo šest komentara s prijedlozima dopune i modifikacije članaka Pravilnika, a kako bi se adresirao dio problema vezan uz provedbu natječaja FZOEU kao i odobrenih projekata. Komentar vezan uz uvođenje sektorskih analiza prilikom planiranja namjene sredstva FZOEU nije prihvaćen. U obrazloženju FZOEU je istaknuo kako će analize stanja i kretanja u sektoru komunicirati s Vladinim uredom za udruge, zainteresiranim udrugama te MINGOR-om kada dođe upit za izradu Sektorskih analiza za 2025. godinu od strane Vladinog ureda za udruge.
Za komentare vezane uz prijedloge izmjene članaka, a koji bi omogućili vraćanje mogućnosti sklapanja pojedinačnih ugovora za projekte udruga korisnica LIFE programa; omogućavanje 100 % financiranje projekata udruga; priznavanje volonterskih sati udruga kao vlastitog udjela projekta; priznavanje indirektnih troškova udruga te omogućavanje pred financiranja za projekte udruga, FZOEU je istaknuo kako nisu primjenjivi jer nisu predmet Pravilnika nego teksta Javnog natječaja i/ili ugovora s Korisnikom. Ostaje nam čekati Javni natječaj i ugovore u 2024. godini.
Važno je istaknuti kako je izmjenama Pravilnika FZOEU omogućio 80% financiranje udruga s cijelog područja RH, a dosad je ovaj postotak bio 40, 60 ili 80 ovisno o području djelovanja udruge.
Nadalje, prema podacima s 15. Info dana o natječajima za financiranje projekata i programa organizacija civilnoga društva iz sredstava državnoga proračuna RH i fondova EU u 2024. godini vidljivo je da FZOEU nema namjeru povisiti iznose sredstava za projekte okolišnih udruga te su oni najmanji gledajući sve ostale sektore (projekti vrijednosti 2650 do 10600 eura). Odnos nadležnih tijela prema okolišnim organizacijama civilnoga društva direktno reflektira i odnos države prema donošenju te osobito provedbi "zelenih politika" u Republici Hrvatskoj.
U sklopu projekta „Novi instrumenti za suradnju s institucijama u pitanjima okoliša u Hrvatskoj“, kojeg provode Zelena akcija i partnerska organizacija iz Berlina – UfU, uz financijsku podršku Njemačke agencije za okoliš (UBA), izrađena je aplikacija Pametni Zeleni Telefon. Spomenuti projekt jača komunikaciju između organizacija civilnog društva i tijela javne vlasti i olakšava građanima i građankama pristup procesima sudjelovanja javnosti u pitanjima okoliša. Naime, iako u Hrvatskoj raste ekološka svijest i građani_ke prijavljuju devastaciju okoliša bilo nadležnim institucijama bilo okolišnim organizacijama, većina ipak uočenu devastaciju ne prijavi. Razlozi su često nepovjerenje u institucije, strah od odmazde onih koji su prouzročili devastaciju ili to što ne znaju kome se uopće obratiti. Osim ovih razloga, jedna od osnovnih ideja izrade aplikacije PZT, bila je i potaknuti mlađe generacije na prijavljivanje okolišnih problema.
Od same ideje koja postoji već jako dugo, pa do realizacije i izrade aplikacije, proteklo je više od dvije godine jer smo kroz niz aktivnosti, od istraživanja i radionica do studijskih posjeta i razmjena iskustava, željeli vidjeti kakav je to novi alat koji bi građanima_kama pojednostavio prijavljivanje okolišnih problema, a nadležnim institucijama olakšao i ubrzao njihovo rješavanje. Ovaj novi digitalni alat nadopunio je i modernizirao rad Zelenog telefona, besplatnog servisa za građane i građanke koji djeluje još od 1992. godine.
Jedna od posljednjih aktivnosti u sklopu projekta bila je ispitati funkcionalnost aplikacije te doznati ima li prostora i prijedloga za poboljšanje. U tu svrhu smo sastavili upitnik te proveli telefonske intervjue s dijelom korisnika i djelatnika institucija. I korisnici i djelatnici institucija s kojima smo razgovarali smatraju aplikaciju PZT funkcionalnom, korisnom i jednostavnom za korištenje, te većina smatra kako ne treba ništa mijenjati. Naročito pozdravljaju činjenicu da je u vlasništvu nevladine organizacije jer korisnicima ZT pomaže u prijavljivanju problema, a institucijama filtriraju prijave te daju točnije informacije okolišnih onečišćenja. I korisnici i institucije smatraju kako aplikacija mogla postati vrlo važan alat za rješavanje okolišnih problema. Ipak, dio korisnika smatra kako uvijek ima mjesta za napredak, te su nam dali nekoliko korisnih prijedloga o kojima ćemo svakako razmisliti. U svakom slučaju aplikaciju bi trebalo popularizirati kako bi građani_ke za nju čuli i kako bi ju što više koristili na opću dobrobit.
Aplikacija PZT je široj javnosti predstavljena 16. 11. 2023. godine i do danas imamo 402 korisnika, koji su nam putem aplikacije poslali više od 160 prijava okolišnih problema.
Više o aplikaciji, kao i linkove na Google Play i App Store možete pronaći na linku, na kojemu možete skinuti aplikaciju i uvjeriti se sami je li zbilja korisna i funkcionalna kako se priča.
