Zakon o obnovi prirode (Nature Restoration Law) objavljen je u službenom glasilu Europske unije 29. srpnja 2024. godine i 20 dana nakon objave službeno je stupio na snagu u nedjelju 18. kolovoza.
S velikim veseljem članice Zelenog foruma pozdravljaju taj povijesni trenutak jer taj dokument postavlja pravno obvezujuće ciljeve za države članice da obnove 20% kopnenih površina i 20% mora do 2030. te sve ekosustave kojima je potrebna obnova do 2050. godine.
Ovaj dan uslijedio je nakon godina zagovaranja i kampanje pokreta #RestoreNature, u kojem sudjelovale i neke od članica Zelenog foruma, kako bi se Zakon o obnovi prirode ostvario i kako bismo svi zajedno imali priliku poraditi na obnovi naših rijeka, šuma, močvara i vlažnih stanište te ozelenjavanju naših gradova.
Plan provedbe nove legislative svaka će država članica EU trebala napraviti kroz Nacionalni plan gdje će se analizirati potrebe i hitnoća oporavka određenih tipova staništa i samih lokaliteta te definirati konkretne mjere. Zeleni forum u svakom pogledu želi doprinijeti realizaciji Zakona o obnovi prirode, koji se u Hrvatskoj očekuje u vidu uredbe.
Pogledajte kratki video koji sažima ključne trenutke kampanje u kojoj smo sudjelovali:
Zelena akcija, uz podršku mreže Zeleni forum, traži javnu raspravu o nacionalnom energetskom i klimatskom planu koji se ponovno donosi iza zatvorenih vrata.
“Novo Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije treba opravdati svoj naziv i konačno biti transparentno u odnosu na svoja prethodna dva sastava”, poručila je danas ispred zgrade Ministarstva Marija Mileta iz Zelene akcije.
Naime, sve države članice EU-a, pa tako i Hrvatska, moraju poslati Europskoj komisiji ažurirani klimatski i energetski plan (tzv. NECP) do kraja lipnja, no javnost ga dosad nije ni vidjela. “Pozivamo ministricu Mariju Vučković da što prije pokrene javno savjetovanje o klimatskom planu i to u zakonskom trajanju od minimalno 30 dana”, izjavila je Mileta.
Istaknula je kako se nada da će nova ministrica klimatsku krizu shvatiti ozbiljno i razmjerno hitnoći ovog problema predlagati mjere i politike. “Sramotno je da osam godina imamo vlast koja o klimatskim promjenama govori samo kada se dogode elementarne nepogode. Pozivamo ministricu da krene boljim putem, a ne da, kao prethodni ministri, podredi zaštitu okoliša i klime gospodarstvu i lobijima zagađivačkih industrija”, dodala je Mileta.
Aktivisti i aktivistkinje izveli su performans kojim su prikazali zatvorenost Ministarstva prema javnosti. Donijeli su vrata koja su uporno pokušavali otvoriti, simbolizirajući javnost, no bezuspješno. Uz to su istaknuli natpis s porukama “Klimatska otpornost - naše pravo” i “Uključenje javnosti - vaša dužnost”.
Zelena akcija je i 2018. i 2020. godine tražila javnu raspravu o klimatskom planu. No, Ministarstvo se na to praktički oglušilo i održalo pro forma savjetovanje u trajanju od četiri dana, protivno Zakonu o zaštiti okoliša. “Naše je pravo kao građanki i građana da sudjelujemo u formiranju ovako važnih politika koje će utjecati na naše živote. A dužnost ministarstva i Vlade jest uključivanje i uvažavanje mišljenja javnosti”, istaknula je Mileta.
Pučka pravobraniteljica se također uključila u ovaj proces. “Na našu pritužbu, ured pučke pravobraniteljice pozitivno je odgovorio. Zatražili su očitovanje Ministarstva i pokretanje javnog savjetovanju o klimatskom planu”, rekla je Mileta.
NECP je krovni dokument za sve nacionalne klimatske politike, a proizlazi kao obveza iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.
U razdoblju od 20.2. do 5.3.2024. sudjelovali smo i u savjetovanju putem web stranice Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o Nacrtu prijedloga Pravilnika o uvjetima i načinu dodjele sredstava Fonda te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava Fonda. Zajednički komentari su upućeni putem mreže Zeleni forum te nekoliko udruga članica. Podsjećamo kako je prethodno uspostavljena komunikacija s FZOEU te održan sastanak na temu financiranja okolišnih organizacija predstavnika Zelenog foruma i FZOEU te ostalih tijela državne uprave važnih za djelovanje okolišne OCD-e (27.10.23.). Stoga nam je žao što FZOEU nije zauzeo proaktivniji pristup te komunicirao s udrugama donošenje ovog Pravilnika i informaciju o savjetovanju.
Uputili smo šest komentara s prijedlozima dopune i modifikacije članaka Pravilnika, a kako bi se adresirao dio problema vezan uz provedbu natječaja FZOEU kao i odobrenih projekata. Komentar vezan uz uvođenje sektorskih analiza prilikom planiranja namjene sredstva FZOEU nije prihvaćen. U obrazloženju FZOEU je istaknuo kako će analize stanja i kretanja u sektoru komunicirati s Vladinim uredom za udruge, zainteresiranim udrugama te MINGOR-om kada dođe upit za izradu Sektorskih analiza za 2025. godinu od strane Vladinog ureda za udruge.
Za komentare vezane uz prijedloge izmjene članaka, a koji bi omogućili vraćanje mogućnosti sklapanja pojedinačnih ugovora za projekte udruga korisnica LIFE programa; omogućavanje 100 % financiranje projekata udruga; priznavanje volonterskih sati udruga kao vlastitog udjela projekta; priznavanje indirektnih troškova udruga te omogućavanje pred financiranja za projekte udruga, FZOEU je istaknuo kako nisu primjenjivi jer nisu predmet Pravilnika nego teksta Javnog natječaja i/ili ugovora s Korisnikom. Ostaje nam čekati Javni natječaj i ugovore u 2024. godini.
Važno je istaknuti kako je izmjenama Pravilnika FZOEU omogućio 80% financiranje udruga s cijelog područja RH, a dosad je ovaj postotak bio 40, 60 ili 80 ovisno o području djelovanja udruge.
Nadalje, prema podacima s 15. Info dana o natječajima za financiranje projekata i programa organizacija civilnoga društva iz sredstava državnoga proračuna RH i fondova EU u 2024. godini vidljivo je da FZOEU nema namjeru povisiti iznose sredstava za projekte okolišnih udruga te su oni najmanji gledajući sve ostale sektore (projekti vrijednosti 2650 do 10600 eura). Odnos nadležnih tijela prema okolišnim organizacijama civilnoga društva direktno reflektira i odnos države prema donošenju te osobito provedbi "zelenih politika" u Republici Hrvatskoj.
U sklopu projekta „Novi instrumenti za suradnju s institucijama u pitanjima okoliša u Hrvatskoj“, kojeg provode Zelena akcija i partnerska organizacija iz Berlina – UfU, uz financijsku podršku Njemačke agencije za okoliš (UBA), izrađena je aplikacija Pametni Zeleni Telefon. Spomenuti projekt jača komunikaciju između organizacija civilnog društva i tijela javne vlasti i olakšava građanima i građankama pristup procesima sudjelovanja javnosti u pitanjima okoliša. Naime, iako u Hrvatskoj raste ekološka svijest i građani_ke prijavljuju devastaciju okoliša bilo nadležnim institucijama bilo okolišnim organizacijama, većina ipak uočenu devastaciju ne prijavi. Razlozi su često nepovjerenje u institucije, strah od odmazde onih koji su prouzročili devastaciju ili to što ne znaju kome se uopće obratiti. Osim ovih razloga, jedna od osnovnih ideja izrade aplikacije PZT, bila je i potaknuti mlađe generacije na prijavljivanje okolišnih problema.
Od same ideje koja postoji već jako dugo, pa do realizacije i izrade aplikacije, proteklo je više od dvije godine jer smo kroz niz aktivnosti, od istraživanja i radionica do studijskih posjeta i razmjena iskustava, željeli vidjeti kakav je to novi alat koji bi građanima_kama pojednostavio prijavljivanje okolišnih problema, a nadležnim institucijama olakšao i ubrzao njihovo rješavanje. Ovaj novi digitalni alat nadopunio je i modernizirao rad Zelenog telefona, besplatnog servisa za građane i građanke koji djeluje još od 1992. godine.
Jedna od posljednjih aktivnosti u sklopu projekta bila je ispitati funkcionalnost aplikacije te doznati ima li prostora i prijedloga za poboljšanje. U tu svrhu smo sastavili upitnik te proveli telefonske intervjue s dijelom korisnika i djelatnika institucija. I korisnici i djelatnici institucija s kojima smo razgovarali smatraju aplikaciju PZT funkcionalnom, korisnom i jednostavnom za korištenje, te većina smatra kako ne treba ništa mijenjati. Naročito pozdravljaju činjenicu da je u vlasništvu nevladine organizacije jer korisnicima ZT pomaže u prijavljivanju problema, a institucijama filtriraju prijave te daju točnije informacije okolišnih onečišćenja. I korisnici i institucije smatraju kako aplikacija mogla postati vrlo važan alat za rješavanje okolišnih problema. Ipak, dio korisnika smatra kako uvijek ima mjesta za napredak, te su nam dali nekoliko korisnih prijedloga o kojima ćemo svakako razmisliti. U svakom slučaju aplikaciju bi trebalo popularizirati kako bi građani_ke za nju čuli i kako bi ju što više koristili na opću dobrobit.
Aplikacija PZT je široj javnosti predstavljena 16. 11. 2023. godine i do danas imamo 402 korisnika, koji su nam putem aplikacije poslali više od 160 prijava okolišnih problema.
Više o aplikaciji, kao i linkove na Google Play i App Store možete pronaći na linku, na kojemu možete skinuti aplikaciju i uvjeriti se sami je li zbilja korisna i funkcionalna kako se priča.
Predstavnici Zelenog Foruma su 8.12.2023. sudjelovali na sastanku u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja – s predstavnicima Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom. Ispred Uprave sudjelovali su Ana Kovačević, Dino Kapuano, Anamarija Matak, a ispred Zelenog foruma – Željka Leljak Gracin (Zelena akcija), Hajdi Biuk (Udruga Sunce), Jasmina Čolić (Eko Pan) i Sven Kapelj (Udruga Biom).
Na sastanku je istaknuto da je poboljšanje suradnje između Ministarstva i udruga, ali i drugih dionika (ovlaštenika, stručnih udruga) korisno za sve građane te da je ovo dobar korak u tom smjeru. Voditeljica Uprave najavila je reviziju legislative vezane uz PUO od iduće godine.
Predstavnici Zelenog foruma iznijeli su problematiku s kojom se susreću prilikom sudjelovanja u Postupcima procjene utjecaja na okoliš te su predložili i konkretne prijedloge za poboljšanja čiju implementaciju su prokomentirali s predstavnicima Uprave.
Konkretni prijedlozi za poboljšanje stanja:
• Web stranice urediti tako da se kod pregleda jednog dokumenta iz pojedinog postupka možeš vratiti na početak navedenog postupka, a ne na početnu stranicu ministarstva
• Sve postupke glavnih ocjena zahvata na ekološku mrežu i/ili utjecaja na okoliš provoditi preko e-savjetovanja (a ne interno preko web stranica ministarstva ili državnih županijskih ureda)
• Uvesti sustav obavještavanja prilikom ažuriranja predmeta – kao što je to napravljeno u Elektronskom oglasniku javne nabave (EOJN): stranka zainteresirana za predmet automatski dobiva obavijest ako je došlo do promjene/dopune predmeta
• Uvesti sustav obavještavanja kada pojedini plan, program ili zahvat (ili njihova izmjena) uđe u postupak prethodne ocjene prihvatljivosti (jer o ovom postupku javnost nema nikakvih saznanja (sve se odvija ispod stola) sve dok se ne izda rješenje + poziv zainteresiranim strankama da se jave ako su zainteresirane za sudjelovanje u tim postupcima
• Uvesti sustav obaveznog dostavljanja odgovora na primjedbe strankama koje su sudjelovale u javnoj raspravi prije održavanja druge ili treće sjednice povjerenstva za ocjenu i uvođenje mogućnosti komentiranja odgovora na primjedbe. Uvesti sustav obaveznog objavljivanja odgovora na primjedbe (kao što se to dešava na portalu e-savjetovanja). Napomena: odgovore na primjedbe uglavnom pišu investitor i izrađivač studije, a ne članovi Povjerenstva - oni ih samo automatizmom prihvate bez obzira na meritum primjedbe
• Uvesti redovita godišnja izvješća Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom, Službe za ocjenu prihvatljivosti i odobrenje zahvata, te Službe za ocjenu prihvatljivosti planskih dokumenata iz kojih će se vidjeti statistika – koliko zahvata/planova je ušlo u postupak, koliko ih je prošlo Prethodnu ocjenu, koliko je išlo na Glavnu, koliko ih je odobreno, a koliko ne
• Uvesti redovitu objavu rezultata provedbe mjera zaštite prirode i ekološke mreže prema izdanim Rješenjima o odobrenju zahvata. Ti podaci moraju biti javno dostupni.
Iako izražavamo sumnju da će najavljene izmjene informatičkog sustava Ministarstva biti implementirane u superizbornoj godini, pozdravljamo činjenicu da su djelatnici Ministarstva svjesni potrebe žurnog rješavanja ovog pitanja te pomake koje je Zeleni forum uspio napraviti u 2023. godini u samoj komunikaciji sa Ministarstvom i Fondom.
Predstavnice nekoliko udruga uključenih u mrežu okolišnih organizacija Zeleni forum (BIOM, Brodsko ekološko društvo-BED, Eko-Pan, Zelena akcija) sudjelovale su na sastanku u uredu Povjerenika za informiranje u utorak, 28. studenog 2023. godine.
Na sastanku su se razmijenila aktualna stajališta i problemi u području pristupa informacija o okolišu, o ulozi Povjerenika za informiranje kao žalbenog tijela, novostima u provedbi savjetovanja s javnošću, ispunjavanju zakonskih obveza proaktivne objave informacija, mogućnosti obraćanja Povjereniku za informiranje predstavkama u slučaju uočenih nezakonitosti, te primjerima iz prakse i postojećim slučajevima šutnje administracije s kojima sa zelene udruge susreću.
Sastanak je održan u sklopu aktivnosti ureda predviđenih Akcijskim planom za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlasti, za razdoblje 2021.-2023. godine, a na njemu su sudjelovale i predstavnice ureda Pučke pravobraniteljice.
