Nakon deset godina zagovaranja, 27. listopada 2023. organiziran je sastanak udruga predstavnica Zelenog foruma, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) te Ureda za udruge Vlade RH (UZUVRH), a na temu sufinanciranja projekata zaštite okoliša i prirode i energetske učinkovitosti koje provode udruge. Sastanak je rezultat brojnih dopisa i upita Zelenog foruma, žalbi udruga članica upućenih prvenstveno Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ali i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) te Uredu za udruge Vlade RH, Savjetu za razvoj civilnoga društva, Međuresornom povjerenstvu za koordinaciju politike financiranja projekata i programa udruga iz državnog proračuna RH, Saborskom odboru za zaštitu okoliša te Pučkom pravobraniteljstvu.
Tri su glavna teme koje smo komunicirali na sastanku:
1. izazovi vezani uz financiranje udruga od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) te prijedlozi poboljšanja putem sudjelovanja organizacija civilnog društva (OCD) u Sektorskim analizama
Naime, sektorske analize alat su putem kojeg nadležna tijela mogu procijeniti potrebe za financiranjem organizacija civilnoga društva u različitim sektorima. Sektorsku analizu za zaštitu okoliša i održivi razvoj provodi FZOEU. Međutim da bi ove analize bile uspješne potrebno je osigurati aktivnu participaciju organizacija civilnoga društva u njihovoj izradi što dosad za sektor zaštite okoliša i prirode nije bio slučaj.
2. Problematika uvjeta i tema koje pokrivaju javni natječaji za financiranje projekata u zaštiti okoliša i prirode koje raspisuje Fond
Tražili smo usklađivanje natječaja s Uredbom o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (NN 26/15, 37/21); pronalazak modela za brže donošenje odluka te osobito ugovaranje projekata; povećanje postotka učešća sufinanciranja koje trenutno iznosi 40% do 80% te postotak ovisi u kojem području se nalazi sjedište udruge; povećanje minimalnih i maksimalnih iznosa po projektu; povećanje iznosa za plaće na min. 50%, osiguravanje priznavanja indirektnih troškova projekata; pronalazak modela avansne isplate; unaprjeđenje obrasca za prijavu projekta i usklađivanje obrasca za izvještavanje te uvođenje elektronske prijave na natječaj sukladno potrebama osiguranja okolišne odgovornosti.
3. Problematika vezana uz natječaje FZOEU za sufinanciranje projekata iz programa LIFE te provedba ugovora za iste
Predložili smo da se za nacionalno sufinanciranje LIFE projekata, udruga prijavljuje kada projekt bude već odobren za financiranje od EU, a po principu natječaja za sufinanciranje EU projekta koje provodi UZUVRH. Također, predložili smo da se slijedi i pozitivan primjer UZUVRH prilikom provedbe odobrenih ugovora za sufinanciranje. Ovo se odnosi i na ponovno uspostavljenje sustava gdje svaki partner koji želi nacionalno sufinanciranje od Fonda za LIFE projekt, sam traži sufinanciranje i potpisuje ugovor sa Fondom čime bi se i odgovornost preselila na svakog partnera zasebno; osiguranje priznavanja indirektnih troškova po principu EU projekta; dostavljanje digitalne dokumentacije prilikom izvještavanja. Istaknuli smo koliko je važno da FZOEU pronađe način uplate sredstava unaprijed, jer time direktno pridonosi pred-financiranju i među-financiranju te posljedično održivosti udruga.
Na sastanku je dogovoreno kako će se s izmjenama krenuti već u natječajima za 2024. godinu, a podršku cijelom procesu kao i zahtjevima udruga dao je UZUVRH. Stoga očekujemo u narednom razdoblju intenzivniju suradnju sa svim nadležnim tijelima, a kako bi se osigurala kvalitetna podrška okolišnim organizacijama civilnoga društva sukladno odredbama Aarhuške konvencije.
Službena bilješka sa sastanaka nalazi se na linku kao i cjeloviti prijedlozi Zelenog foruma.
Nakon što su ekološke udruge okupljene u Zeleni forum apelirale na problematične odredbe novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, konačni tekst Zakona prilagođen je sukladno mnogim traženjima, no ostaju sporne odredbe koje se tiču koncesioniranja pomorskog dobra te stvaraju veliku bojazan oko mogućeg pogodovanja velikim korporacijama.
Izdvajamo neke izmjene za koje se Zeleni forum zalagao, a koje su u konačnom prijedlogu usvojene:
Ostaje utemeljena bojazan – hoće li mehanizmi biti upotrebljeni u korist pomorskog dobra ili privatnih interesa?
Naime, u poglavljima koji se odnose na koncesije postoje iznimke koje nisu jasno definirane kao što je članak 52., stavak 4. koji navodi da ako postoje opravdani gospodarski interesi i koncesija obuhvaća i gradnju novih građevina uz ulaganja koja se ne mogu amortizirati, Vlada RH može dati koncesiju na rok od preko 50 godina! Iz primjera Hiltona Costabella koji je također dobio koncesiju na 30 godina jer je Vlada taj projekt proglasila od strateške važnosti, svjedočimo da je koncesionar ogradio plažu i nije omogućio pristup građanima što jasno pokazuje kako se ovakva odredba može zloupotrijebiti.
Dodamo li tome i mogućnost izdavanja koncesije na zahtjev za javne, uređene morske plaže te mogućnost osnivanja založnog prava na koncesiji - što omogućuje da se velikim korporacijama i bankama ustupa veliki dio pomorskog dobra bez mogućnosti javnog natječaja, odnosno transparentnog postupka - s razlogom se pitamo hoće li ovakve odredbe otvoriti vrata privatizaciji?
Iako se izričito navodi da se koncesije na zahtjev koje se odnose na hotele, kampove neće moći ograđivati i naplaćivati, recentni primjeri iz Savudrije i kompleksa Petram pokazuju da se u praksi događa upravo suprotno. Samo je zahvaljujući javnom pritisku i prosvjedima građana zbog brojnih nepravilnosti, država naložila raskid ugovora o koncesiji za plažu Alberi!
S pozornošću ćemo s građanima pratiti i prijavljivati takve slučajeve jer sukladno članku 203. novog Zakona predviđena je kazna od 6.000 eura do 33.000 eura koncesionaru ako ograđuje ili na drugi način ograničuje pristup javnoj morskoj plaži, ili ilegalno dohranjuje plažu.
Zakon je također propustio dati jasan okvir za upravljanje pomorskim dobrom na području ekološke mreže, što će značajno otežati očuvanje obalnih i morskih staništa sukladno Direktivi o staništima Europske unije. Posebice zaštitu od sidrenja i osiguravanje dobrog stanja očuvanosti livada posidonije.
Novi tekst Zakona nastoji osigurati mehanizme za zaštitu pomorskog dobra, no ostaje utemeljena bojazan – hoće li mehanizmi biti upotrebljeni u korist pomorskog dobra ili privatnih interesa? Hoće li sva tijela uključena u upravljanje i nadzor zaista koordinirano obavljati svoje dužnosti ili će i dalje u koliziji odgovornosti, pomorsko dobro uzurpirati svatko po vlastitom nahođenju?
Podsjećamo, i danas dohranjivanje plaža u pravilu kontroliraju jedinice lokalne samouprave, a nebrojeni su slučajevi u kojima su se dohrane obavljale bez stvarne potrebe, nestručno i po ogromnu štetu za morski okoliš upravo od strane jedinica lokalne samouprave. U provedbi Zakona od iznimne važnosti bit će prioritiziranje održivih koncepata planiranja i upravljanja koji u vidu imaju dugoročne dobrobiti za građane i okoliš.
Naravno, provedba ne ovisi samo o tijelima javne vlasti. Upravo smo zajedničkim nastojanjima u siječnju i organizacijom okupljanja diljem Hrvatske, uz pomoć građana iskazali svoja traženja i potakli veću javnu raspravu i otvorenost javnih tijela na dijalog.
Pozivamo građane da i dalje budno prate na koji način se raspolaže s našim morem i obalom! Svoje sumnje u ilegalne radnje na pomorskom dobru prema odredbama novog Zakona mogu prijaviti inspektorima pomorskog dobra, pomorskim redarima u sklopu jedinica lokalne samouprave i čuvarima prirode kada se pomorsko dobro nalazi na zaštićenom području.
Danas su aktivistkinje i aktivisti Zelene akcije, u ime 10 organizacija i nacionalne mreže Zeleni forum, Vladi i Saboru uručili zahtjeve za hitno djelovanje po pitanju klimatskih promjena. Na Markovu trgu su postavili veliki transparent s porukom “Dignimo glas, ne temperaturu” te putem razglasa pustili izjave građana i građanki s klimatskom prosvjedu za Dan planeta Zemlje. “Glas ljudi koji se danas mogao čuti je jasan i vlast ga više ne smije ignorirati”, izjavio je Luka Tomac, predsjednik Zelene akcije.
Energetska pitanja nisu jedina, ali su ključna u procesu tranzicije. Stoga je potrebno hitno unaprijediti sve politike, počevši s Nacionalnim energetsko-klimatskim planom, čija je revizija u tijeku, no zatvorena za javnost. “Tražimo da Vlada planski obustavi sva ulaganja u industriju fosilnih goriva. Konkretno, da stopira povećanje kapaciteta krčkog LNG terminala, zatvori termoelektranu na uvozni ugljen Plomin 2 do 2026., ne dopustiti istraživanje i eksploataciju plina i nafte u RH nakon 2035. itd.”, pojasnio je Tomac te dodao: “Umjesto toga, treba preusmjeriti subvencije u masovno poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Također, mora se omogućiti građanima i zajednicama istih da budu aktivni sudionici energetske tranzicije”.
Klimatska kriza je velika prijetnja za čovječanstvo, ali treba prepoznati i momente za gradnju boljeg društva. “Zeleni i pravedan novi plan za Hrvatsku mora biti temeljen ne samo na zelenim politikama, već valja integrirati i socioekonomska prava koja će istovremeno doprinijeti borbi protiv društvenih nejednakosti”, komentirao je Tomac.
S tim se slaže i Antonia Pindulić, pravnica Centra za mirovne studija koja je naglasila kako je borba za ljudska prava nemoguća bez borbe za klimatsku i socioekonomsku pravdu. “Jedan od naših zahtjeva u okviru zelenog plana jest kreiranje nacionalne strategije za borbu protiv energetskog siromaštva, uključujući njegovo zakonsko definiranje i kategoriziranje. Potrebno je i donošenje službenih planova na lokalnim razinama da bi se ono moglo sustavno pratiti i adekvatno riješiti. Zahtijevamo solidarne, odgovorne, održive i sveobuhvatne politike koje se provode u praksi, za dostojanstvo svake žene, muškarca, djeteta, svakog bića na ovom planetu”, rekla je Pindulić.
Klimatske promjene su tema koja se posebno tiče mladih jer politike koje se kroje danas, utjecat će najviše na njihovu budućnost. Zato se zahtjevima pridružila i studentska inicijativa Zeleni Filozofski. Fran Kušan Munjin, član inicijative, izrazio je razočarenje u naše izabrane dužnosnike jer uporno odbijaju prihvatiti stvarnost klimatske krize, nastavljaju podupirati industriju fosilnih goriva i presporo se kretati prema čistoj energiji. “Od Vlade i Sabora tražimo da slušaju naputke hrvatske aktivističke mreže koja neumorno upućuje na probleme u njihovim politikama. Želimo da slušaju savjete svjetske znanstvene zajednice koja je skoro jednoglasno izjavila da je svijet u ozbiljnoj opasnosti. Želimo da nas uvjere da shvaćaju klimatsku krizu ozbiljno i da će sljedećih deset godina provesti radeći sve što je u njihovoj moći da prijeđemo na obnovljive izvore energije. Nadam se da će nas podržati”, naglasio je Kušan Munjin.
Osim zelenog plana, udruge traže simbolično proglašenje izvanrednog klimatskog stanja odnosno klimatske krize. “Pozivamo Sabor, kao nositelja zakonodavne vlasti, da poduzme akcije u cilju hitnog smanjenja emisija stakleničkih plinova, pravedne tranzicije, zaštite prirodnih resursa i jačanja otpornosti na klimatske promjene. Proglašenje klimatske krize bio snažan signal da je vlast svjesna hitnosti situacije i spremna poduzeti potrebne korake”, zaključio je Tomac.
Klimatske zahtjeve Zelene akcije podržali su: Zeleni forum, Društvo za oblikovanje održivog razvoja, Inicijativa Zeleni Filozofski, Extinction Rebellion Zagreb, Fridays For Future Hrvatska, Sindikat biciklista, Centar za mirovne studije, Mreža mladih Hrvatske, fAKTIV, Operacija Grad i Mreža antifašistkinja Zagreba.
Detaljnije zahtjeve pronađite OVDJE, a snimku izjava s klimatskog prosvjeda na ovoj poveznici.
U Zagrebu je 24. i 25. siječnja 2023. održano strateško planiranje organizacija uključenih u mrežu okolišnih organizacija Zeleni forum. Tijekom dva dana rada isplanirali smo modele i aktivnosti za unaprjeđenje suradnje s institucijama i lokalnim inicijativama vezano za teme zaštite okoliša i prirode, plan za zagovaranje financiranja OCD-a na nacionalnoj razini te dogovorili pristup za bolje pozicioniranje tih tema u nacionalnim politikama.
U području zaštite okoliša i prirode, energetike i klime organizacije civilnog društva provode mnoge projekte i ispunjavaju ciljeve na koje se RH obvezala putem nacionalnog zakonodavstva, kao članica Europske unije, ali i putem brojnih međunarodnih sporazuma. Brojna tijela koriste rezultate rada tih istih organizacija prilikom izvještavanja prema Europskoj uniji i drugim međunarodnim tijelima, no, za razliku od većine drugih sektora, sustav ne osigurava siguran i stabilan način financiranja za organizacije civilnog društva na tom polju.
Kroz civilni sektor osiguravaju se brojne usluge, omogućava zdraviji i čišći okoliš te očuvana priroda, ali i utječe na zakonodavstvo koje to treba omogućiti. Dodatno, aktivni građani koji se okupljaju u inicijativama i organizacijama prate ne samo zagađivače i štetne projekte nego i provode konkretne akcije u zajednici. Zbog toga je nužno osigurati poticajno okruženje za civilni sektor na tom polju jer u ravnoteži sa druga dva sektora - javnim i privatnim - čini zdravo društvo.
Planiranje je održano u sklopu projekta financiranog od strane Civitates-a – filantropske inicijative za demokraciju i solidarnost u Europi.
Kao članica Radne skupine za područje Zaštita okoliša i održivi razvoj, a ispred Zelenog foruma, mreže okolišnih udruga RH te matične udruge Sunce, od 3. do 5. listopada 2022. u Zadru izvršna direktorica, Gabrijela Medunić-Orlić sudjelovala je na sastanku radne skupine za izradu Nacionalnog plana stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2024. do 2030..
Posljednji strateški dokument usmjeren ka razvoju organizacija civilnog društva (OCD-a) odnosio na razdoblje od 2012. do 2016. godine. Iako je Ured za udruge započeo inkluzivni i participativni proces donošenja Strategije za razdoblje 2017.do 2021. ista nikada nije donesena te je propuštena prilika za kontinuiran i dosljedan proces strateškog planiranja.
Bez strateškog okvira tijekom posljednjih godina propuštene su i prilike za jačanje institucionalnog, normativnog i financijskog okvira za potporu civilnom društvu. Vjerujemo da se isto dijelom i odrazilo na korištenje EU sredstava, učinkovitost programiranja, provedbe i praćenja provedbe projekata OCD-a. Nesigurno okruženje smanjilo je u konačnici učinkovitost OCD-a u postizanju ciljeva zbog kojih su osnovani negativno se održavajući na razvoj demokracije u RH.
Naime, civilno društvo važan je čimbenik društveno-ekonomskog razvoja i demokratizacije društva, te dionik u oblikovanju i provedbi politika Republike Hrvatske i Europske unije. Njegovo slabljenje slabi i samu državu.
Na sastanku u Zadru donesena je nova vizija razvoja OCD-a te su predstavnici tijela državne uprave i OCD-a kroz vođen proces i u suradnji osmislili strateške ciljeve i mjere, a sukladno metodologiji Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.
Dovršetak ovog procesa, planiran je za sredinu 2023. godine. U procesu nastavljamo aktivno sudjelovati te očekujemo da će se ovaj put voditi računa o utrošenim financijskim i ljudskim resursima te će Nacionalni plan biti na vrijeme dovršen i usvojen, a kako bi Hrvatska nastavila provoditi pozitivnu praksu podrške razvoju civilnoga društva.
