Zeleni forum je održao godišnju skupštinu 7. studenog 2022. u okolici Zagreba. Na skupštini su se okupili predstavnici deset udruga, a 15 udruga je predstavilo svoje djelovanje u protekloj godini i planove za 2023. godinu.

Izabrane su članice Koordinacije Zelenog foruma, te su ažurirani kriteriji za članstvo u Zelenom forumu, kao i u Koordinaciji. Diskutiralo se i o planovima za suradnju među članicama u 2023. godini.

Udruge okupljene u Zeleni Forum, mrežu nevladinih okolišnih organizacija Republike Hrvatske, upozoravaju da nacrt Zakona o pomorskom dobru na velika vrata uvodi privatizaciju javnog pomorskog dobra i omogućuje isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra koje je do sada bilo dobro opće uporabe. Apeliramo da se hitno mora zaustaviti pretjerana eksploatacija pomorskog dobra i da će ovakav nacrt Zakona za posljedicu imati nastavak trenda preizgrađenosti obale i pomorskog dobra kao i trenda nasipavanja pomorskog dobra koje nesporno uzrokuje nepovratnu štetu morskom okolišu i našem prirodnom krajobrazu.

Očekivanja od Jadranskog mora su velika. Osim što očekujemo da nam naše more producira izvor hrane očekujemo i da poslušno istrpi svo ljudsko interveniranje u svrhu zarade. Rijetko razmišljamo koliko naših intervencija može istrpiti taj živi svijet, a ostati i dalje poslušan i nepromijenjen. 

Povucimo paralelu s ljudskim organizmom kao ekosustavom per se. Ako dugotrajno radimo fizičke napore, a zanemarujemo zdravlje, kolaps ekosustava u vidu neke bolesti je skoro neizbježan. Također, kada nam tijelo pošalje signal da nešto nije uredu i pregledom se utvrdi neka bolest fokusirani smo na to da situaciju riješimo i osiguramo da se bolest ne ponovi.

More je ekonomski vrlo važan resurs, ali samo zaštićen, zdrav i vitalan morski ekosustav može doprinijeti daljnjem ekonomskom kao i održivom razvoju.

Učinkovito upravljanje resursima, uz očuvanje bioraznolikosti morskih ekosustava, okosnica je održivog razvoja svake moderne primorske zemlje. No, u svijetu dolazi do smanjenja bioraznolikosti kao posljedice intervencija u korištenju obale i mora te iskorištavanja prirodnih resursa, što u konačnici dovodi do narušavanja dobrog stanja morskih ekosustava (Globalno izvješće o procjeni https://ipbes.net/news/ipbes-global-assessment-preview).

Jadransko more  izloženo je brojnim pritiscima rastućih ekonomskih sektora (ribarstvo, turizam, gradnja..) kojima se ne upravlja strateški i održivo. Nadamo se da kao Hrvati imamo sposobnost shvatiti značaj našeg mora ne samo za zaradu, već i za kvalitetu života.

U postupku je izrada prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Nacrt novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama izazvao je buru u javnosti zato što potiče privatizaciju pomorskog dobra na način da pretpostavlja mogućnost:
• ograničavanja opće upotrebe plaža pod koncesijom
• ograđivanje pomorskog dobra i drugo onemogućavanje pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja;
• gradnju u okviru koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra (do sada je gradnja na pomorskom dobru, mimo luka, bila moguća u kontekstu infrastrukture i građevine od javnog interesa);
• nasipavanje plaža.

 Jednostavno je nemoguće raspravljati o pomorskom dobru i ignorirati da ga čine more i morska obala, međutim to se upravo događa. Zaštita okoliša marginalizirana je kako u stručnostima osoba koje čine radnu skupinu, tako i u samom prijedlogu Zakona. Radna skupina koja je imenovana za izradu tekstualnog prijedloga navedenog akta među svojim redovima ne broji stručnjake niti predstavnike organizacija iz područja zaštite okoliša. Sam prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama sadrži niz manjkavosti koji mogu dovesti do ispunjenja dijametralno suprotnog cilja samog Zakona - a to je uništenje koncepta pomorskog dobra kao dobra opće uporabe koje mora biti na korist i odgovornost svih građana RH.

Suhi Potok - nasipavanje

Dodatnu zabrinutost izaziva članak koji propisuje da "ako je određeni projekt od interesa za Republiku Hrvatsku ili ako to ocijeni opravdanim, Vlada Republike Hrvatske uvijek može dati ili preuzeti koncesiju neovisno od nadležnostima". Privatizacija javnih dobara i usluga karakteristična je za paket vrijednosti stranke na vlasti koja donosi zakon i zato ovakav prijedlog zakona ne čudi, potpuno je u skladu dosadašnjim odnosom prema javnom dobru, a vidjeli smo kakve je učinke na društvo i ekonomiju imala dosadašnja privatizacija.

Najveća nelogičnost samog prijedloga zakona jest forsiranje privatizacije pomorskog dobra i apsolutno ignoriranje obveze poštivanja principa zaštite okoliša u cijelom predloženom tekstu prijedloga ovog akta, ali usudili bismo se reći i na konceptualnoj razini predlagatelja teksta. Ignorirati potrebu zaštite mora i obale, a isticati aspekte korištenja vraća nas unazad u povijest sigurnih 20, ako ne i više, godina. Nedopustivo je u trenutku kada sama RH donosi cijeli spektar strategija i inih planskih dokumenata koji nameću zeleni razvoj, održive principe i potiču nas da ozelenimo naše ideje, da jedan prijedlog zakonodavnog akta predviđa iskorištavanje najvećeg prirodnog resursa RH bez niti jednog mehanizma ili garancije očuvanja.

Udruge okupljene u Zeleni forum poslale su očitovanje relevantnim državnim tijelima i uputile zahtjev za uključenjem predstavnica Zelenog foruma u Radnu skupinu. Očitovanje možete u cijelosti pročitati OVDJE

Poštovani ministri, dragi zastupnici,

Europska komisija će krajem lipnja ove godine predstaviti novu uredbu o smanjenju upotrebe
pesticida.

Uredba će zamijeniti Direktivu o održivoj upotrebi pesticida iz 2009., čiji je cilj bio:

Većina zemalja Europske Unije nije implementirala ovu direktivu. Zbog toga je Direktiva imala
ograničeni učinak što je rezultiralo sljedećim posljedicama na razini EU:

Hitno su nam potrebne daleko ambicioznije strategije smanjenja upotrebe (i rizika) sintetskih pesticida u borbi protiv gubitka biološke raznolikosti i ugrožavanja zdravlja, te osiguravanja održive proizvodnje zdrave hrane. Pesticide treba tretirati kao štetne tvari, a propise treba unaprijediti i poboljšati.

Stoga vas molimo da poduzmete sljedeće:


Također ističemo činjenicu da situacija s ratom u Ukrajini neće uzrokovati pojavu gladi, već naprotiv, usmjerava pažnju na najneotpornije sektore proizvodnje hrane, a to je uzgoj životinja za proizvodnju mesnih i mliječnih proizvoda. Mi nemamo problem sa sigurnošću hrane, već s opskrbom hrane za stoku. Preusmjeravanje poticaja u kreiranje održivih sustava proizvodnje hrane cilj je i Europskog zelenog plana. Više od 600 znanstvenika i stručnjaka složilo se s potrebom za brzim reagiranjem, ali u suprotnom smjeru od trenutnog narativa, ukazujući na najveće probleme postojećeg sustava proizvodnje hrane cilj je i Europskog zelenog plana. Više od 600 znanstvenika i stručnjaka složilo se s potrebom za brzim reagiranjem, ali u suprotnom smjeru od trenutnog narativa, ukazujući na najveće probleme postojećeg sustava proizvodnje hrane.

Uspostavljanje sustava temeljenog na stvarnoj potražnji, umjesto na pretpostavljanoj ponudi, riješio bi ove probleme, uključivo i problem velikog postotka bačene hrane, koja u nekim zemljama dosiže i 40% ukupno proizvedene hrane. Svaka će država odlučiti o svom stavu i reagirati na prijedlog. Molimo vas da naša zemlja poduzme sve potrebne korake za obnovu biološke raznolikosti i sprječavanje štete po
zdravlje, vodu i okoliš. Umjesto ulaganja u neodržive sektore poljoprivrede koji u vidu eksternalija koštaju
građane Republike Hrvatske značajne sume novaca, nagradite poljoprivrednike za rad s prirodom i osigurajte pravedne cijene zdrave hrane. Naši članovi i simpatizeri te građani koji su potpisali inicijativu Save Bees and Farmers bit će vrlo zainteresirani vidjeti što se događa s njihovim zahtjevima. Molimo, uzmite u obzir ove zahtjeve i pobrinite se da uporaba pesticida postane rijetka iznimka, a ne pravilo.

S poštovanjem,

Potpisnici pisma:
1) Udruga Biovrt - u skladu s prirodom
2) Eco Hvar Udruga za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara
3) Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača
4) Udruga za zaštitu prirode i okoliša "Zasadi stablo, ne budi panj" !
5) Zemljane staze
6) Zelena mreža aktivističkih grupa
7) Zeleni forum - mreža udruga za zaštitu okoliša Hrvatske

Ministru gospodarstva i održivog razvoja RH

Predmet: Nova Strategija EU za tlo do 2030., u okviru Europskog zelenog plana

Poštovani ministre Ćoriću,

nadolazeći će mjeseci biti ključni za europske politike zaštite tla. Europska komisija je 17. studenog ove godine predstavila Komunikaciju o novoj Strategiji za tlo do 2030. Komunikacija sadrži i obavezu da se do 2023. godine iznese 1 poseban zakonodavni prijedlog o zdravlju tla kojim će se omogućiti postizanje ciljeva ove strategije i postizanje dobrog zdravlja tla u cijeloj EU do 2050. Zakonodavni prijedlog temelji se na Rezoluciji Europskog parlamenta o zaštiti tla (2021/2548(RSP)), kao i na eksplicitnoj podršci nekoliko država članica.

Zdravo tlo ima središnju ulogu u prirodnom kapitalu na koji se naša država oslanja kako bi osigurala dobrobit zajednice te zaštitila prirodu i krajolik koje smo dobili u nasljeđe. Briga o tlu, njegovoj plodnosti i zdravlju oduvijek je bila odgovornost naše zajednice. Međutim, tlo trpi i posljedice učinka zajedničkih odluka, počevši od odluka koje se odnose na Zajedničku poljoprivrednu politiku EU i, u posljednje vrijeme, na politike obnovljivih izvora energije i biogospodarstva.

Tijekom posljednjih desetljeća povećali smo svoje zahtjeve prema tlu: od (sigurnog) temelja za razvoj naselja i infrastrukture, preko resursa koji omogućava rastuću proizvodnju hrane, drvne građe i sirovina, do komponente okoliša koja služi za odlaganje otpadnih tvari i materijala. Kao posljedica toga, degradacija i gubitak zdravlja tla problem je koji je rasprostranjen kako u našoj zemlji, tako i na cijelom europskom teritoriju, iako s različitim značajkama: stručna skupina Misije za zdravlje tla i hranu i Europske agencije za okoliš izjavili su da 60% do 70% obradivih tla EU-a 1 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija; Strategija EU-a za tlo do 2030. - ostvarivanje koristi od zdravog tla za ljude, hranu, prirodu i klimu nije zdravo. Procjenjuje se da troškovi povezani s degradacijom tla na području EU-a iznose 50 milijardi eura godišnje.

Države članice i Europska unija dužne su se zajedno suočiti s izazovom "zdravo tlo do 2030.", što je dio obaveza iz Europskog zelenog plana, kao i ciljeva održivog razvoja UN-ove Agende 2030. Promjena trenutačnih trendova degradacije tla mora biti apsolutni prioritet kako bi se očuvale ključne usluge koje nam zdravo tlo pruža: skladištenje ugljika, apsorpcija i regulacija vode, pročišćavanje tvari, recikliranje elemenata ključnih za život, jamstvo za proizvodnju i zdravstvenu ispravnost hrane te poboljšanje otpornosti na učinke klimatskih promjena. Budući da je degradacija tla prijetnja za cijelu Europsku uniju, zdravlje tla zahtijeva provedbu okvira zajedničkih, usklađenih standarda na europskoj razini, uključujući definiranje jednakih uvjeta za rješavanje potrebnih ulaganja i programa obnove. Upućujemo vam hitan apel da osigurate uključivanje naše Vlade u proces izgradnje Europskog zakona o zdravlju tla, uz otvoren i uključiv pristup i svijest da je zaštita tla naš zajednički izazov. Do sada se ‘supsidijarnost’ u zakonodavstvu koje se tiče tla tumačila na isključiv način, što je dovelo do nedostatka djelovanja izvan lokalne dimenzije. Podržavamo proaktivan koncept supsidijarnosti u upravljanju, u kojem različite institucije surađuju u postizanju zdravlja tla, svaka na vlastitoj razini i u geografskom kontekstu, ali u okviru zajedničkog sustava obveza i pravila: potreban je pravni okvir za usmjeravanje na preuzimanje tako zahtjevne obveze, kao što je zaustavljanje i promjena trenda degradacije tla, u cijeloj EU.

Nadamo se da će i naša zemlja doprinijeti raspravi o Zakonu o zdravlju tla, koja će započeti uskoro okviru Vijeća za okoliš - jer u zdravlju tla leži vrlo važan dio budućnosti i mogućnosti našeg društva. Rado ćemo osigurati informacije i dokumente za raspravu u vezi s temom tako ključnom za zaštitu našeg okoliša i dobrobiti zajednice. Kao prvi doprinos prilažemo Službeno stajalište europskih organizacija za zaštitu okoliša podneseno Komisiji u travnju na javnom savjetovanju o novoj strategiji EU za zaštitu tla. U Stajalištu su iznesena očekivanja koja dijele mnoge europske udruge za zaštitu okoliša u pogledu Strategije zaštite tla.

S poštovanjem,

Udruga Zelena Istra
Brodsko ekološko društvo – BED
DOOR – Društvo za oblikovanje održivog razvoja
Eko Pan
Ekološka udruga Krka Knin
Hrvatska permakultura
Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode
Permakultura Dalmacija
Udruga Eko – Zadar
Udruga Gredica
Udruga Tatavaka
Udruga za održivi razvoj Hrvatske
Udruga za prirodu, okoliš i održiv razvoj Sunce
ZMAG – Zelena mreža aktivističkih grupa
Zelena akcija
WWF Adria

Dvije članice Zelenog foruma je dobilo projekta na natječaju za Ad hoc akcijske projekte Fonda za aktivno građanstvo – Zelena Istra i Udruga BIOM. Zelena Istra je dobila projekt „Vrt(AKT)ivizam“, a Udruga BIOM „Uključivanje javnosti u javne rasprave u postupcima zaštite okoliša u pandemijskim uvjetima“ koji provodi u partnerstvu s Hrvatskom udrugom stručnjaka za zaštitu prirode i okoliša (HUSZPO).

Ove stranice su nastale uz financijsku potporu Europske unije.
Za sadržaj stranica odgovaran je isključivo Zeleni Forum i ni u kom slučaju se ne može smatrati da odražava stav Europske unije.
© 1998. - 2022. Zeleni forum - mreža udruga za zaštitu okoliša Hrvatske