U javnosti je izostala informacija o tome da je u ponedjeljak 31. ožujka u Odboru za okoliš, klimu i sigurnost hrane (ENVI) Europskog parlamenta održano važno glasovanje koje je moglo imati snažne posljedice na program LIFE – jedini namjenski instrument EU-a za financiranje okoliša – a time i na zaštitu prirode i bioraznolikosti u Europi. Naime, na inicijativu zastupnika u Europskom parlamentu (zastupnici Europske pučke stranke, Europski konzervativci i reformisti, Domoljubi za Europu), glasalo se o njihovom prigovoru na financiranju programa LIFE i usvajanju programa rada za godine 2025., 2026. i 2027. Nakon neočekivanog obrata, troje zastupnika Europske pučke stranke glasalo je protiv prigovora iz vlastite stranke, dok je dvoje bilo suzdržano. U konačnici je jedan glas prevagnuo i omogućio financiranje programa LIFE te usvajanje njegova radnog programa za razdoblje 2025. – 2027. godine.

Nakon burne rasprave na sjednici Odbora ENVI održane 18. ožujka, iz koje su proizašla dva prigovora na nacrt provedbene odluke Komisije o usvajanju višegodišnjeg financiranja radnog programa LIFE, glasovanje je odgođeno na 31. ožujka. Naime, rasprava se svela na to da su se pojedini konzervativni zastupnici u Europskom parlamentu usprotivili dodjeli bespovratnih sredstava nevladinim organizacijama čije se aktivnosti financiraju iz Programa LIFE, a sve pod izlikom netransparentnosti i neutemeljenih prigovora da se sredstva troše na utjecanje na donošenje zakonodavnih odluka o prijedlozima EK-a. 

Preslikavanje događaja u SAD-u

Ovaj ishod nije izolirani slučaj pokušaja napada na civilno društvo u Europskom parlamentu i potkopavanja demokratičnosti i višeglasja, vrijednosti na kojima se treba temeljiti europska politika, a nauštrb okoliša – sličan tijek događaja odvio se i prošle godine tijekom izglasavanja Uredbe o obnovi prirode. Pokušaji slabljenja zaštite okoliša na razini Europske unije na temelju manipulativnih narativa, teorija zavjere i delegitimizacije civilnog društva, kao i promjena prioriteta u dodjeli financijskih sredstava, trend je koji preslikava razvoj događaja u SAD-u otkako je došlo do promjene vlasti. Nažalost, svjedoci smo ciljanog pokušaja da se razori Europski zeleni plan, te da se oslabi europska mreža zaštićenih područja Natura 2000 pod izlikom ubrzavanja razvoja infrastrukture. 

Potez koji ne ugrožava samo civilno društvo

Posebno je zabrinjavajuće da većina zastupnika EP-a vjerojatno nije bila svjesna da bi njihov glas za predložene prigovore značajno utjecao na cijeli Program i ugrozilo sve korisnike Programa, što uključuje velike i male tvrtke, sveučilišta, istraživačke centre, lokalne zajednice, poljoprivrednike, lovce i ribare te državne i lokalne vlasti, a ne samo na civilno društvo i nevladine organizacije. Istovremeno bi odgodio rješenja koja promiču kružnu ekonomiju, razvoj inovativnih zelenih tehnologija i zaštitu ljudi od požara, poplava i suša koja se financiraju iz Programa LIFE. Projekte sufinancirane iz tog europskog programa u Hrvatskoj su vodili i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske vode, Hrvatski prirodoslovni muzej, Nacionalni park Dunav-Drava te cijeli niz hrvatskih gradova.

Projekti koji su omogućili opstanak prirodi

Sveobuhvatnom značaju Programa LIFE svjedoče i projekti koje je provela Udruga BIOM, koja je korisnica Programa zajedno sa širokim krugom međunarodnih i međuinstitucionalnih partnera. Konkretnije, Program je omogućio da se u Hrvatskoj provode izrazito vrijedne i važne aktivnosti očuvanja prirode na terenu, zajedno s lokalnom zajednicom i brojnim stručnjacima. Primjer toga su obnova populacija risa (projekt LIFE Lynx), obnova travnjaka, lokvi i bunara te poticanje održivog stočarstva na padinama Dinare (Dinara back to LIFE), uklanjanje stranih invazivnih vrsta za očuvanje morskih ptica (LIFE Artina), uklanjanje prijetnji za krhku populaciju bjeloglavog supa te borba protiv trovanja divljih životinja (Balkan Detox LIFE). Svi ti projekti ne samo da su omogućili prirodi opstanak, već su nas i motivirali, povezali te educirali kako bismo zajedno nastavili graditi zdraviju i sretniju Hrvatsku.

Zaštita okoliša na milosti i nemilosti političkih obrata

Budući da LIFE program čini samo 0,3 % ukupnog proračuna EU-a za to razdoblje, a donosi veliku vrijednost za ljude i prirodu o kojoj ovisimo, rezultate glasovanja dočekali smo s olakšanjem, ali i zabrinutošću zbog tijesnog izglasavanja i bojazni da će se ovakvi napadi na demokratičnost i zaštitu okoliša ponavljati te da će biti podložni daljnjim političkim obratima globalnih velesila. Upravo zato nastavljamo biti ustrajni u svom radu, povezivanju i educiranju o važnosti očuvanja prirode i bioraznolikosti. Svaki aktivni građanin može pritom pomoći uključujući se u javne rasprave o zakonskim propisima.

Europska komisija odlučila je otvoriti postupak protiv Hrvatske slanjem službene obavijesti (INFR(2024)2223) zbog neprovođenja mjera predviđenih Direktivom o staništima (Direktiva 92/43/EEC) za praćenje i sprječavanje slučajnog ulova (eng. bycatch) kitova, kornjača i morskih ptica od strane ribarskih plovila. 

Slučajni ulov ulov označava slučajno hvatanje neželjenih vrsta tijekom ribolovnih aktivnosti. Direktiva o staništima zahtijeva od država članica da prate slučajno hvatanje i ubijanje strogo zaštićenih vrsta te da osiguraju da to ne izaziva značajan negativni utjecaj na te vrste. Osim toga, države članice moraju poduzeti nužne korake kako bi izbjegle značajna uznemiravanja zaštićenih vrsta na područjima Natura 2000, te provoditi nadzor statusa očuvanosti zaštićenih vrsta. 

Kako se navodi u informaciji Europske komisije, Hrvatska nije uspostavila sustav za praćenje slučajnog ulova i ubijanja zaštićenih vrsta u ribolovnim aktivnostima prema Direktivi o staništima. Hrvatska također nije poduzela potrebne mjere za zaštitu glavate želve od značajnog negativnog utjecaja neželjenog ulova, niti je poduzela odgovarajuće korake za izbjegavanje značajnog uznemiravanja određenih morskih ptica u dvama područjima Natura 2000 koja su označena za njihovu zaštitu. Na kraju, Hrvatska nije provela nadzor statusa očuvanosti nekoliko zaštićenih vrsta. Komisija stoga šalje službenu obavijest Hrvatskoj, koja sada ima dva mjeseca da odgovori i riješi nedostatke koje je Komisija istaknula. U slučaju nezadovoljavajućeg odgovora, Komisija može odlučiti izdati obrazloženo mišljenje.

Udruge Biom i Sunce su kroz projekt LIFE Artina pet godina radile na zaštiti morskih ptica gregule, kaukala i sredozemnog galeba. Napravljeni su prvi koraci u suočavanju s ovim problemom, od suradnje s ribarima na testiranju ribolovnih alata prilagođenih na način da smanje mogućnost slučajnog ulova do identifikacije ključnih morskih područja za ptice. Međutim, potreban je nastavak rada i donošenje konkretnih mjera očuvanja kako bi se spriječile daljnje negativne posljedice. Glavni je problem nedostatak podataka. Stoga je potreban nastavak rada i uvođenje sustavnog praćenja slučajnog ulova, što je bio fokus projekta MedBycatch u kojem je sudjelovala i udruga Biom. S obzirom na rastuće prijetnje poput prekomjernog izlova ribe, slučajnog ulova i razvoja obnovljivih izvora energije na moru, Hrvatska mora hitno djelovati te usvojiti i provesti mjere očuvanja kako bi naše more ostalo sigurno za morske ptice i druge osjetljive vrste.

Posebni izvjestitelj UN-a o braniteljima okoliša pod Arhuškom konvencijom u nedavnom pregledu stanja u zemljama Europske unije bilježi da države na mirne okolišne proteste sve više odgovaraju represijom. Represija nije samo fizičko nasilje. “Ona obuhvaća i prikrivene oblike poput ograničavanja kolektivnog djelovanja, smanjenja financiranja i ignoriranja prijedloga za poboljšanje sustava”, pojasnio je dr.sc. Kruno Kardov. Umjesto adresiranja izvora problema i temeljnih razloga građanske mobilizacije, europske države sve češće ograničavaju prava na mirno okupljanje i sudjelovanje u donošenju odluka.

Represija nad okolišnim inicijativama i organizacijama civilnog društva u Hrvatskoj bila je predmetom analize dr. sc. Krune Kardova, izrađene u sklopu projekta “Očuvanje i zaštita prostora civilnog djelovanja” koji udruga Zelena akcija provodi u suradnji sa Zelenom Istrom i austrijskom organizacijom Global2000, a financirana je sredstvima programa CERV.

U posljednjem desetljeću, tužbe protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP) i inspekcijski nadzori postali su tipične represivne mjere u Hrvatskoj, naglašeno je prilikom predstavljanja analize prošlog tjedna u Zelenoj akciji. “Njima se nastoji kriminalizirati branitelje okoliša, utišati kritičke glasove, zastrašiti i financijski ih izgladniti”, istaknula je Dora Sivka iz Zelene akcije. Česte su prijetnje, posebice kada su dovedeni u pitanje ekonomski interesi privatnih aktera, a zabilježeni su i slučajevi fizičkog nasilja. “Prisutni su i primjeri sabotaža i uništavanja imovine, kao i financijsko kažnjavanje organizacije zbog javne kampanje”, dodao je dr. Kardov.

Zabilježeno je i sustavno urušavanje institucija i procesa. Primjerice, nakon 2016. godine nije donesena nova nacionalna strategija razvoja civilnog društva, a Vladin Savjet za razvoj civilnog društva marginaliziran je u procesima donošenja odluka važnih za ovaj sektor. Ovakvo ograničavanje sudjelovanja u donošenju odluka odnosi se i na javna savjetovanja. Primjerice, prevladavaju javna savjetovanja koja su provedena u kraćem razdoblju od zakonski predviđenih 30 dana. Kako je prilikom predstavljanja analize napomenuo Tomislav Hudina iz udruge BIOM, čak 90 posto javnih savjetovanja u posljednjih pet godina provedeno je na takav način.

Analiza je dostupna za preuzimanje na stranici Zelene akcije - https://zelena-akcija.hr/hr/publikacija/prva-analiza-represije-nad-okolisnim-organizacijama

Zeleni forum, mreža nevladinih okolišnih organizacija održala je 24. i 25. listopada 2024. godišnju skupštinu u Graberju Ivanićkom.

Tom prigodom su u članstvo Zelenog foruma primljene nove članice - Zeleni Klik iz Zagreba i Permakultura Dalmacija iz Splita - čime je broj članova mreže narastao na 29 organizacija.

Skupštine Zelenog foruma su prilika za međusobnu razmjenu iskustava, podršku i planiranje daljnjih aktivnosti u zagovaranju u području politika zaštite okoliša i očuvanja prirode.

Mreža Zeleni forum je od svog osnivanja 1998. godine izrasla u stalnu platformu koordinacije organizacija civilnog društva koje se bave širokim spektrom aktivnosti zaštite okoliša i prirode iz svih krajeva Hrvatske.

Članice su aktivne u radnim grupama u stvaranju zakonskih i podzakonskih prijedloga, u odborima za praćenje provedbe strateških dokumenata, u savjetodavnim tijelima Vlade RH i Sabora RH, te se bave javnim zagovaranjem, pokreću i koordiniraju zajedničke kampanje, akcije i projekte, informiraju, educiraju i potiču javnost na sudjelovanje u procesu donošenja odluka. U cilju ostvarivanja svojih ciljeva, Zeleni forum radi na osnaživanju kapaciteta udruga građana za zaštitu okoliša, jačanju njihovih vještina, ljudskih potencijala, tehničke infrastrukture i utjecaja na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Dio ovogodišnje skupštine bio je posvećen planiranju zagovaračkih aktivnosti za 2025. godinu. Članice Zelenog foruma koje sudjeluju u radu radnih skupina i odbora (npr. Savjet za razvoj civilnoga društva) izvijestile su o neredovitim sastancima ili njihovom potpunom izostanku, ali i o namjeri da se stavovi civilnog društva nastave prikupljati i formulirati bez obzira što tijela javne vlasti ne održavaju službene sastanke. Također, Zeleni forum je i dalje nezadovoljan načinom na koji se (ne) provode sektorske analize kao podloga za financiranje udruga u sektoru te je ukazano na izostanak kvalitetnog uključivanja javnosti i udruga.

Među brojnim temama o kojima je raspravljano na skupštini, bilo je riječi i o potrebi zauzimanja stava Zelenog foruma prema offshore vjetroelektranama te izazovima koje one znače za bioraznolikost i očuvanje Jadranskog mora. 

Prvog dana okupljanja Boleslaw Slocinski iz Udruge BIOM predstavio je mreži Zelenih telefona iskustva s pozivima zabrinutih građana oko krivolova u Hrvatskoj, što je dio aktivnosti koje provodi u Biomu u okviru programa Safe Flyways.

Predstavnici mreže Zelenih telefona, koja godišnje zaprimi više od tisuću poziva, podijelili su svoja iskustva zaprimanja prijava građana, usmjeravanja na relevantne institucije te suradnju sa Državnim inspektoratom vezano uz pitanja zaštite prirode i okoliša.

Veselimo se još jednoj godini produbljivanja zajedničkog djelovanja na području unapređenja odnosa društva prema prirodi i okolišu u Hrvatskoj.

Zakon o obnovi prirode (Nature Restoration Law) objavljen je u službenom glasilu Europske unije 29. srpnja 2024. godine i 20 dana nakon objave službeno je stupio na snagu u nedjelju 18. kolovoza.

S velikim veseljem članice Zelenog foruma pozdravljaju taj povijesni trenutak jer taj dokument postavlja pravno obvezujuće ciljeve za države članice da obnove 20% kopnenih površina i 20% mora do 2030. te sve ekosustave kojima je potrebna obnova do 2050. godine.

Ovaj dan uslijedio je nakon godina zagovaranja i kampanje pokreta #RestoreNature, u kojem sudjelovale i neke od članica Zelenog foruma, kako bi se Zakon o obnovi prirode ostvario i kako bismo svi zajedno imali priliku poraditi na obnovi naših rijeka, šuma, močvara i vlažnih stanište te ozelenjavanju naših gradova.

Plan provedbe nove legislative svaka će država članica EU trebala napraviti kroz Nacionalni plan gdje će se analizirati potrebe i hitnoća oporavka određenih tipova staništa i samih lokaliteta te definirati konkretne mjere. Zeleni forum u svakom pogledu želi doprinijeti realizaciji Zakona o obnovi prirode, koji se u Hrvatskoj očekuje u vidu uredbe.

Pogledajte kratki video koji sažima ključne trenutke kampanje u kojoj smo sudjelovali:

Zelena akcija, uz podršku mreže Zeleni forum, traži javnu raspravu o nacionalnom energetskom i klimatskom planu koji se ponovno donosi iza zatvorenih vrata.

“Novo Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije treba opravdati svoj naziv i konačno biti transparentno u odnosu na svoja prethodna dva sastava”, poručila je danas ispred zgrade Ministarstva Marija Mileta iz Zelene akcije.

Naime, sve države članice EU-a, pa tako i Hrvatska, moraju poslati Europskoj komisiji ažurirani klimatski i energetski plan (tzv. NECP) do kraja lipnja, no javnost ga dosad nije ni vidjela. “Pozivamo ministricu Mariju Vučković da što prije pokrene javno savjetovanje o klimatskom planu i to u zakonskom trajanju od minimalno 30 dana”, izjavila je Mileta.

Istaknula je kako se nada da će nova ministrica klimatsku krizu shvatiti ozbiljno i razmjerno hitnoći ovog problema predlagati mjere i politike. “Sramotno je da osam godina imamo vlast koja o klimatskim promjenama govori samo kada se dogode elementarne nepogode. Pozivamo ministricu da krene boljim putem, a ne da, kao prethodni ministri, podredi zaštitu okoliša i klime gospodarstvu i lobijima zagađivačkih industrija”, dodala je Mileta.

Aktivisti i aktivistkinje izveli su performans kojim su prikazali zatvorenost Ministarstva prema javnosti. Donijeli su vrata koja su uporno pokušavali otvoriti, simbolizirajući javnost, no bezuspješno. Uz to su istaknuli natpis s porukama “Klimatska otpornost - naše pravo” i “Uključenje javnosti - vaša dužnost”.

Zelena akcija je i 2018. i 2020. godine tražila javnu raspravu o klimatskom planu. No, Ministarstvo se na to praktički oglušilo i održalo pro forma savjetovanje u trajanju od četiri dana, protivno Zakonu o zaštiti okoliša. “Naše je pravo kao građanki i građana da sudjelujemo u formiranju ovako važnih politika koje će utjecati na naše živote. A dužnost ministarstva i Vlade jest uključivanje i uvažavanje mišljenja javnosti”, istaknula je Mileta.

Pučka pravobraniteljica se također uključila u ovaj proces. “Na našu pritužbu, ured pučke pravobraniteljice pozitivno je odgovorio. Zatražili su očitovanje Ministarstva i pokretanje javnog savjetovanju o klimatskom planu”, rekla je Mileta.

NECP je krovni dokument za sve nacionalne klimatske politike, a proizlazi kao obveza iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.