Nakon što su ekološke udruge okupljene u Zeleni forum apelirale na problematične odredbe novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, konačni tekst Zakona prilagođen je sukladno mnogim traženjima, no ostaju sporne odredbe koje se tiču koncesioniranja pomorskog dobra te stvaraju veliku bojazan oko mogućeg pogodovanja velikim korporacijama.
Izdvajamo neke izmjene za koje se Zeleni forum zalagao, a koje su u konačnom prijedlogu usvojene:
Ostaje utemeljena bojazan – hoće li mehanizmi biti upotrebljeni u korist pomorskog dobra ili privatnih interesa?
Naime, u poglavljima koji se odnose na koncesije postoje iznimke koje nisu jasno definirane kao što je članak 52., stavak 4. koji navodi da ako postoje opravdani gospodarski interesi i koncesija obuhvaća i gradnju novih građevina uz ulaganja koja se ne mogu amortizirati, Vlada RH može dati koncesiju na rok od preko 50 godina! Iz primjera Hiltona Costabella koji je također dobio koncesiju na 30 godina jer je Vlada taj projekt proglasila od strateške važnosti, svjedočimo da je koncesionar ogradio plažu i nije omogućio pristup građanima što jasno pokazuje kako se ovakva odredba može zloupotrijebiti.
Dodamo li tome i mogućnost izdavanja koncesije na zahtjev za javne, uređene morske plaže te mogućnost osnivanja založnog prava na koncesiji - što omogućuje da se velikim korporacijama i bankama ustupa veliki dio pomorskog dobra bez mogućnosti javnog natječaja, odnosno transparentnog postupka - s razlogom se pitamo hoće li ovakve odredbe otvoriti vrata privatizaciji?
Iako se izričito navodi da se koncesije na zahtjev koje se odnose na hotele, kampove neće moći ograđivati i naplaćivati, recentni primjeri iz Savudrije i kompleksa Petram pokazuju da se u praksi događa upravo suprotno. Samo je zahvaljujući javnom pritisku i prosvjedima građana zbog brojnih nepravilnosti, država naložila raskid ugovora o koncesiji za plažu Alberi!
S pozornošću ćemo s građanima pratiti i prijavljivati takve slučajeve jer sukladno članku 203. novog Zakona predviđena je kazna od 6.000 eura do 33.000 eura koncesionaru ako ograđuje ili na drugi način ograničuje pristup javnoj morskoj plaži, ili ilegalno dohranjuje plažu.
Zakon je također propustio dati jasan okvir za upravljanje pomorskim dobrom na području ekološke mreže, što će značajno otežati očuvanje obalnih i morskih staništa sukladno Direktivi o staništima Europske unije. Posebice zaštitu od sidrenja i osiguravanje dobrog stanja očuvanosti livada posidonije.
Novi tekst Zakona nastoji osigurati mehanizme za zaštitu pomorskog dobra, no ostaje utemeljena bojazan – hoće li mehanizmi biti upotrebljeni u korist pomorskog dobra ili privatnih interesa? Hoće li sva tijela uključena u upravljanje i nadzor zaista koordinirano obavljati svoje dužnosti ili će i dalje u koliziji odgovornosti, pomorsko dobro uzurpirati svatko po vlastitom nahođenju?
Podsjećamo, i danas dohranjivanje plaža u pravilu kontroliraju jedinice lokalne samouprave, a nebrojeni su slučajevi u kojima su se dohrane obavljale bez stvarne potrebe, nestručno i po ogromnu štetu za morski okoliš upravo od strane jedinica lokalne samouprave. U provedbi Zakona od iznimne važnosti bit će prioritiziranje održivih koncepata planiranja i upravljanja koji u vidu imaju dugoročne dobrobiti za građane i okoliš.
Naravno, provedba ne ovisi samo o tijelima javne vlasti. Upravo smo zajedničkim nastojanjima u siječnju i organizacijom okupljanja diljem Hrvatske, uz pomoć građana iskazali svoja traženja i potakli veću javnu raspravu i otvorenost javnih tijela na dijalog.
Pozivamo građane da i dalje budno prate na koji način se raspolaže s našim morem i obalom! Svoje sumnje u ilegalne radnje na pomorskom dobru prema odredbama novog Zakona mogu prijaviti inspektorima pomorskog dobra, pomorskim redarima u sklopu jedinica lokalne samouprave i čuvarima prirode kada se pomorsko dobro nalazi na zaštićenom području.
Zelena akcija je po drugi put dodijelila Zlatni panj, prestižnu „nagradu“ za doprinos devastaciji okoliša, a tu je “čast” ovog puta imao ministar Davor Filipović.
“Prošla je samo jedna godina mandata ministra Filipovića, a već je uspio degradirati resor zaštite okoliša i prirode koji je još više nego ranije podređen sektoru gospodarstva i fosilnih energenata”, izjavio je Luka Tomac, predsjednik Zelene akcije.
Aktivisti i aktivistkinje Zelene akcije, uz podršku mreže Zeleni forum, danas su ispred zgrade Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja izveli performans kojim su uručili Zlatni panj Filipoviću i ukazali na evidentno sustavno zanemarivanje okolišnog sektora. Zbog toga smatraju da je potrebna reforma Ministarstva.
“Već dugo svjedočimo manjkavoj ili nikakvoj političkoj viziji, okoliš je ovoj Vladi sporedan, a na čelo Ministarstva imenuju se nestručni ljudi koji umjesto da štite, devastiraju okoliš”, naglasio je Tomac te dodao: “Zbog toga smatramo da rješenje leži u formiranju novog ministarstva koje će u fokusu imati zaštitu okoliša i klimatsku krizu”.
Naime, ministar pokazuje da uopće nije svjestan kako će već u idućih pet do 10 godina gospodarstvo morati funkcionirati na bitno drugačiji način nego danas. “Filipović općenito zanemaruje klimatsku krizu kao ozbiljnu prijetnju. Jedan od primjera jest proces izmjene Nacionalnog energetskog i klimatskog plana koji je netransparentan jer javno savjetovanje za širu javnost uopće nije održano”, komentirao je Tomac.
Tomac je dodao kako ne treba zaboraviti da je Filipović bio član Nadzornog odbora INA-e u vrijeme dok se odvijala jedna od najvećih afera s preprodajom plina, čime je ova tvrtka oštećena za više od milijardu kuna.
Okolišni grijesi ministra Filipovića su brojni. Od podrške projektima poput proširenja krčkog LNG terminala, HES Kosinj, novog bloka nuklearke Krško do stagnacije po pitanju bilo kakvog napretka u smanjenju zagađenja jednokratnom plastikom i nastavka štetne nacionalne politike gospodarenja otpadom. “Umjesto poticanja prevencija nastanka, ponovne uporabe i recikliranje otpada, Filipović nastavlja s poticanjem izgradnje spalionica i ulaganjem milijuna eura u skupe i štetne regionalne centre za smeće”, rekao je Tomac.
Dodatno, predsjednik Zelene akcije smatra da financije iz ključnih mehanizama poput RePowerEU treba, umjesto u fosilna goriva, usmjeriti u postavljanje solarnih panela na krovove kuća i zgrada, u poticanje uspostave energetskih zajednica i projekte povećanja energetske učinkovitosti.
Zlatni panj je ministar zaslužio i zbog neodgovornosti u oštrom sankcioniranju ekoloških akcidenata, poput izljeva nafte kod Ježeva u ožujku ove godine, kao i zatvorenosti Ministarstva za pitanja od javnog interesa. “U njegovu mandatu svjedočimo znatnom povećanju izbjegavanja pružanja traženih informacija koje sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama Ministarstvo mora dati”, kazao je Tomac.
Zamjena jednog ministra drugim nije krajnje rješenje, već je potreban kompletno drugačiji pristup okolišnom sektoru, posebno u pogledu rastuće klimatske krize. “Reformu trenutnog sektora zaštite okoliša i prirode, koji je u potpunosti podređen gospodarstvu, treba provesti neovisno o tome tko je na vlasti. Podsjetimo, prvi Zlatni panj je dodijeljen bivšem ministru Ćoriću što ukazuje na sustavan problem kojeg je potrebno što prije riješiti”, zaključio je Tomac.
Članice Zelenog foruma izborile su se za povećanje iznosa sufinanciranja od strane Ureda za udruge s 40% na 50%.
Sufinanciranje projekata organizacija civilnog društva iz dijela prihoda od igara na sreću na godišnjoj razini provodi Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Šest članica Zelenog foruma uključilo se u javno savjetovanje o Pravilima za sufinanciranje projekata organizacija civilnoga društva ugovorenih u okviru programa Europske unije i inozemnih fondova za 2023. godinu. Zajednički su zagovarale da se udio sufinanciranja za Program LIFE poveća na 70%, kao što je to slučaj za Europsku teritorijalnu suradnju (Interreg) no izborile su se za povećanje na 50%.
Udruge su stava da Program LIFE treba imati veći udio sufinanciranja s obzirom da udruge predstavljaju značajni udio organizacija koje provode projekte tog programa u Hrvatskoj. Program LIFE je glavni program kojim EU sufinancira zaštitu prirode i na razini EU se smatra primjerom dobre prakse. K tome, RH u odnosu na ostale EU zemlje ima malu iskorištenost LIFE sredstava što je posljedica upravo velikog udjela u sufinanciranju i nemogućnost javljanja pojedinih udruga na natječaje.
U sklopu javnog savjetovanja Ured za udruge je ujedno i utvrdio kako je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja nadležno za osiguravanja dodatnog sufinanciranja za projekte i programe zaštite okoliša. Ministarstvo to i radi putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, gdje sufinancira nešto manje od 50% preostalog sufinanciranja. To ujedno znači da od 2023. udruge imaju osigurano nešto manje od 90% sufinanciranja, što u svakom slučaju predstavlja pomak u pozitivnom smjeru.
Danas su aktivistkinje i aktivisti Zelene akcije, u ime 10 organizacija i nacionalne mreže Zeleni forum, Vladi i Saboru uručili zahtjeve za hitno djelovanje po pitanju klimatskih promjena. Na Markovu trgu su postavili veliki transparent s porukom “Dignimo glas, ne temperaturu” te putem razglasa pustili izjave građana i građanki s klimatskom prosvjedu za Dan planeta Zemlje. “Glas ljudi koji se danas mogao čuti je jasan i vlast ga više ne smije ignorirati”, izjavio je Luka Tomac, predsjednik Zelene akcije.
Energetska pitanja nisu jedina, ali su ključna u procesu tranzicije. Stoga je potrebno hitno unaprijediti sve politike, počevši s Nacionalnim energetsko-klimatskim planom, čija je revizija u tijeku, no zatvorena za javnost. “Tražimo da Vlada planski obustavi sva ulaganja u industriju fosilnih goriva. Konkretno, da stopira povećanje kapaciteta krčkog LNG terminala, zatvori termoelektranu na uvozni ugljen Plomin 2 do 2026., ne dopustiti istraživanje i eksploataciju plina i nafte u RH nakon 2035. itd.”, pojasnio je Tomac te dodao: “Umjesto toga, treba preusmjeriti subvencije u masovno poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Također, mora se omogućiti građanima i zajednicama istih da budu aktivni sudionici energetske tranzicije”.
Klimatska kriza je velika prijetnja za čovječanstvo, ali treba prepoznati i momente za gradnju boljeg društva. “Zeleni i pravedan novi plan za Hrvatsku mora biti temeljen ne samo na zelenim politikama, već valja integrirati i socioekonomska prava koja će istovremeno doprinijeti borbi protiv društvenih nejednakosti”, komentirao je Tomac.
S tim se slaže i Antonia Pindulić, pravnica Centra za mirovne studija koja je naglasila kako je borba za ljudska prava nemoguća bez borbe za klimatsku i socioekonomsku pravdu. “Jedan od naših zahtjeva u okviru zelenog plana jest kreiranje nacionalne strategije za borbu protiv energetskog siromaštva, uključujući njegovo zakonsko definiranje i kategoriziranje. Potrebno je i donošenje službenih planova na lokalnim razinama da bi se ono moglo sustavno pratiti i adekvatno riješiti. Zahtijevamo solidarne, odgovorne, održive i sveobuhvatne politike koje se provode u praksi, za dostojanstvo svake žene, muškarca, djeteta, svakog bića na ovom planetu”, rekla je Pindulić.
Klimatske promjene su tema koja se posebno tiče mladih jer politike koje se kroje danas, utjecat će najviše na njihovu budućnost. Zato se zahtjevima pridružila i studentska inicijativa Zeleni Filozofski. Fran Kušan Munjin, član inicijative, izrazio je razočarenje u naše izabrane dužnosnike jer uporno odbijaju prihvatiti stvarnost klimatske krize, nastavljaju podupirati industriju fosilnih goriva i presporo se kretati prema čistoj energiji. “Od Vlade i Sabora tražimo da slušaju naputke hrvatske aktivističke mreže koja neumorno upućuje na probleme u njihovim politikama. Želimo da slušaju savjete svjetske znanstvene zajednice koja je skoro jednoglasno izjavila da je svijet u ozbiljnoj opasnosti. Želimo da nas uvjere da shvaćaju klimatsku krizu ozbiljno i da će sljedećih deset godina provesti radeći sve što je u njihovoj moći da prijeđemo na obnovljive izvore energije. Nadam se da će nas podržati”, naglasio je Kušan Munjin.
Osim zelenog plana, udruge traže simbolično proglašenje izvanrednog klimatskog stanja odnosno klimatske krize. “Pozivamo Sabor, kao nositelja zakonodavne vlasti, da poduzme akcije u cilju hitnog smanjenja emisija stakleničkih plinova, pravedne tranzicije, zaštite prirodnih resursa i jačanja otpornosti na klimatske promjene. Proglašenje klimatske krize bio snažan signal da je vlast svjesna hitnosti situacije i spremna poduzeti potrebne korake”, zaključio je Tomac.
Klimatske zahtjeve Zelene akcije podržali su: Zeleni forum, Društvo za oblikovanje održivog razvoja, Inicijativa Zeleni Filozofski, Extinction Rebellion Zagreb, Fridays For Future Hrvatska, Sindikat biciklista, Centar za mirovne studije, Mreža mladih Hrvatske, fAKTIV, Operacija Grad i Mreža antifašistkinja Zagreba.
Detaljnije zahtjeve pronađite OVDJE, a snimku izjava s klimatskog prosvjeda na ovoj poveznici.
U Zagrebu je 24. i 25. siječnja 2023. održano strateško planiranje organizacija uključenih u mrežu okolišnih organizacija Zeleni forum. Tijekom dva dana rada isplanirali smo modele i aktivnosti za unaprjeđenje suradnje s institucijama i lokalnim inicijativama vezano za teme zaštite okoliša i prirode, plan za zagovaranje financiranja OCD-a na nacionalnoj razini te dogovorili pristup za bolje pozicioniranje tih tema u nacionalnim politikama.
U području zaštite okoliša i prirode, energetike i klime organizacije civilnog društva provode mnoge projekte i ispunjavaju ciljeve na koje se RH obvezala putem nacionalnog zakonodavstva, kao članica Europske unije, ali i putem brojnih međunarodnih sporazuma. Brojna tijela koriste rezultate rada tih istih organizacija prilikom izvještavanja prema Europskoj uniji i drugim međunarodnim tijelima, no, za razliku od većine drugih sektora, sustav ne osigurava siguran i stabilan način financiranja za organizacije civilnog društva na tom polju.
Kroz civilni sektor osiguravaju se brojne usluge, omogućava zdraviji i čišći okoliš te očuvana priroda, ali i utječe na zakonodavstvo koje to treba omogućiti. Dodatno, aktivni građani koji se okupljaju u inicijativama i organizacijama prate ne samo zagađivače i štetne projekte nego i provode konkretne akcije u zajednici. Zbog toga je nužno osigurati poticajno okruženje za civilni sektor na tom polju jer u ravnoteži sa druga dva sektora - javnim i privatnim - čini zdravo društvo.
Planiranje je održano u sklopu projekta financiranog od strane Civitates-a – filantropske inicijative za demokraciju i solidarnost u Europi.
Inicijativa Javno je dobro, udruge okupljene u Zeleni Forum i mnogi drugi upozoravaju da prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (ZPDML) na velika vrata uvodi privatizaciju javnog pomorskog dobra i omogućuje isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra koje je do sada bilo dobro opće uporabe. Apeliramo da se hitno zaustavi pretjerana eksploatacija pomorskog dobra jer ovakav nacrt Zakona za posljedicu imati nastavak trenda preizgrađenosti obale i pomorskog dobra kao i trenda nasipavanja pomorskog dobra koje nesporno uzrokuje nepovratnu štetu morskom okolišu i našem prirodnom krajobrazu.
Zahtijevamo hitno povlačenje prijedloga Zakona iz saborske procedure. Tražimo izradu novog Prijedloga ZPDLM koji će čuvati more i obalu, kojim će se osigurati 100% slobodan pristup svim plažama te kojim će se osigurati mehanizmi zaštite okoliša i garancija očuvanja pomorskog dobra kao općeg dobra!
Smatramo da će ovaj prijedlog Zakona o pomorskom dobru koji je, nažalost i unatoč mnogobrojnim primjedbama (njih 914) u e-savjetovanju, prošao Vladu i poslan u Sabor, promijeniti status pomorskog dobra!
Pomorsko dobro sad ima status općeg dobra, što znači da svima služi podjednako, ovim Zakonom gospodarski subjekti dobivaju mogućnost korištenja plaže i isključenja javnosti, tako da možemo ostati bez najvrjednijeg prostora kojeg imamo - naše obale!
Tim povodom, pozivamo građane na akcije koje će se održati diljem obale u subotu, 28. siječnja, točno u podne u Splitu, Puli te Braču, Visu, Makarskoj, Šolti, Opatiji, Malom Lošinju, kako bismo prenijeli našu poruku - More, plaže i obale su 100% naše!
Također, u Zagrebu 2. veljače u 12:00 sati na Markovom trgu planira se prosvjed u suradnji s inicijativama i udrugama iz cijele Hrvatske, ponajviše iz obalnih i otočnih zajednica duž Jadrana, a u organizaciji Građanske inicijative Javno je dobro.
Kako ovim Zakonom pomorsko dobro postaje privatni resurs?
Prijedlog Zakona o pomorskom dobru sadrži niz manjkavosti koje mogu dovesti do ispunjenja dijametralno suprotnog cilja samog Zakona, a to je uništenje koncepta pomorskog dobra kao dobra opće uporabe koje mora biti na korist i odgovornost svih građana RH.
1. Ignoriraju se obveze poštivanja principa zaštite okoliša
Upozoravamo na ignoriranje obveze poštivanja principa zaštite okoliša u cijelom predloženom tekstu prijedloga ovog akta, ali usudili bismo se reći i na konceptualnoj razini predlagatelja teksta. Ignorirati potrebu zaštite mora i obale, a isticati aspekte korištenja vraća nas unazad u povijest sigurnih 20, ako ne i više, godina. Nedopustivo je u trenutku kada sama RH donosi cijeli spektar strategija i inih planskih dokumenata koji nameću zeleni razvoj, održive principe i potiču nas da ozelenimo naše ideje, da jedan prijedlog zakonodavnog akta predviđa iskorištavanje najvećeg prirodnog resursa RH bez niti jednog mehanizma ili garancije očuvanja.
2. Građani bi mogli biti isključeni sa 70% uređenih plaža
Smatramo da bi u Zakonu trebalo nedvosmisleno zabraniti isključivanje javnosti iz korištenja pomorskog dobra. Ne želimo imati privatne hotelske i ugostiteljske plaže, kao što i ne želimo da se radi turističkih sadržaja omogućava nasipavanje, gradnja i isključivanje javnosti iz korištenja niti jednog dijela plaže!
Naime, sukladno prijedlogu Zakona građani bi mogli biti isključeni sa 70% uređenih plaža ispod hotelskih kompleksa, kampova i ugostiteljskih objekata. Znači li to da ćemo od sada imati plaže, kako bi Alan Ford rekao, za bogate, koje će imati oznaku “30% za građane i pse”?
Novi Zakon omogućit će da se uređene plaže u turističkim naseljima daju u koncesiju na zahtjev koncesionara, ako plaža čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu s jednom ugostiteljskom i smještajnom jedinicom u građevinskom području ugostiteljsko turističke namjene izvan naselja. Izvjesno je da će vlasnici hotelskih kompleksa i kampova, turističkih i ugostiteljskih objekata diljem hrvatske obale iskoristiti ovu za njih savršenu mogućnost! I zato inzistiramo da su plaže 100% naše, 100 slobodne za sve naše građane!
3. Nasipavanje i dohrana se nedovoljno zakonski reguliraju
Nasipavanje mora i dohrane plaža uništavaju biljni i životinjski svijet u moru! Novim prijedlogom nasipavanje i dohrana napokon se zakonski reguliraju. Ipak, nedovoljno. Odredbe su sklone različitom tumačenju, a nasipavanje koje je zakonom nedopušteno, ipak se dozvoljava u mnogim različitim oblicima i bez dovoljno precizne regulacije i nadzora. Tražimo da se izričito zabrani nasipavanje/dohrane materijalom s primjesama zemlje! Tražimo da Zakon da prednost projektiranju plaža koje ne zahtijevaju kontinuirane dohrane! Tražimo da se nasipavanje tretira kao iznimno dopuštena radnja kada je nužno potrebno!
4. Vlada Republike Hrvatske uvijek može dati ili preuzeti koncesiju neovisno o nadležnostima
Dodatnu zabrinutost izaziva članak koji propisuje da "ako je određeni projekt od interesa za Republiku Hrvatsku ili ako to ocijeni opravdanim, Vlada Republike Hrvatske uvijek može dati ili preuzeti koncesiju neovisno o nadležnostima". Privatizacija javnih dobara i usluga karakteristična je za paket vrijednosti svake stranke na vlasti koja donosi zakon i zato ovakav prijedlog zakona ne čudi, potpuno je u skladu s dosadašnjim odnosom prema javnom dobru. Vidjeli smo kakve je učinke na društvo i ekonomiju imala dosadašnja privatizacija.
Uvažava li se glas građana?
Koliko je zaštita okoliša marginalizirana govori i činjenica neuključivanja predstavnika okolišnih udruga u Radnu skupinu za izradu prijedloga novog Zakona. Ukoliko Sabor prihvati naš zahtjev i povuče prijedlog Zakona iz saborske procedure ustrajemo u traženju uključivanja predstavnica Zelenog foruma u Radnu skupinu za izradu novog prijedloga.
'”Treba nam novi Zakon o pomorskom dobru koji čuva, a ne rasprodaje našu obalu i more!'”
