Iskustva Zelenog foruma u povezivanju organizacija civilnog društva na području očuvanja prirode i zaštite okoliša izazvala su interes predstavnika organizacija civilnog društva okupljenih početkom lipnja u Sofiji u sklopu projekta Catalyst of Change.

U fokusu okupljanja bile su rasprave o pritiscima s kojima se suočava civilno društvo u Europi u aktualnom društveno-političkom trenutku, te o strategijama za obranu i širenje civilnog prostora.

Iskustva Zelenog foruma u zagovaranju boljih zakonskih rješenja i ustrajnim nastojanjima članica ZF-a na primjerenom uključivanju civilnog društva u proces donošenja odluka bila su zanimljiva organizacijama civilnog društva i iz zapadnih država članica EU, koje se uslijed novih političkih prilika u svojem neposrednom okruženju suočavaju s izazovom sužavanja prostora za svoje djelovanje.

Različite radionice pružile su mogućnost razmjene znanja i iskustava skupine stručnjaka za provođenje kampanja i izgradnju zajednica iz različitih zemalja u kojima se provodi projekt Catalyst of Change (Bugarska, Hrvatska, Portugal, Rumunjska i Slovenija), a zamijećeno izlaganje održao je predstavnik organizacije Oxfam Novib iz Nizozemske, koji je predstavio rezultate njihove vrlo uspješne kampanje “Ne u moje ime”.

Dvodnevno okupljanje u bugarskom glavnom gradu 5. i 6. lipnja poslužilo je za pružanje prijedloga u aktualnom savjetovanju o strategiji EU-a o civilnom društvu, omogućavajući da lokalni glasovi sudjeluju u oblikovanju budućnosti civilne scene u Europi.

Istodobno s ovim događajem na istom se mjestu održala konferencija civilnog društva i okupljanje korisnika programa Recharging Advocacy for Rights in Europe, što je pružilo priliku umrežavanja brojnih različitih zagovornika ljudskih prava i vladavine prava.

Okupljanje je zaključeno panel diskusijom i world café diskusijama na aktualne teme kao što su SLAPP tužbe usmjerene na zastrašivanje organizacija civilnog društva ili pak pitanja sigurnosti u digitalnom prostoru EU-a. 

Iz Hrvatske su u okupljanju sudjelovali Vanja Mladineo iz Centra Miko Tripalo, Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava, Natalija Havelka iz Centra za mir u Osijeku te Goran Šikić iz Udruge BIOM ispred Zelenog foruma.

Zeleni forum u 2025. i polovici 2026. godine postavio je za cilj potaknuti formiranje koalicija i povećati svoje kapacitete za zagovaranje okolišne pravde u Hrvatskoj, uz podršku Catalyst of Change i Nizozemskog Helsinškog odbora. U tom znaku bit će održane i skupštine Zelenog foruma te izrađeni zagovarački planovi, a jačat će se kapaciteti i dijeljenjem znanja kroz praktične radionice za organizacije civilnog društva.

Projekt provodi Biom u svojstvu Tajništva Zelenog foruma te članice u koordinaciji Zelenog foruma.

Danas su aktivistkinje i aktivisti Zelene akcije, u ime 10 organizacija i nacionalne mreže Zeleni forum, Vladi i Saboru uručili zahtjeve za hitno djelovanje po pitanju klimatskih promjena. Na Markovu trgu su postavili veliki transparent s porukom “Dignimo glas, ne temperaturu” te putem razglasa pustili izjave građana i građanki s klimatskom prosvjedu za Dan planeta Zemlje. “Glas ljudi koji se danas mogao čuti je jasan i vlast ga više ne smije ignorirati”, izjavio je Luka Tomac, predsjednik Zelene akcije.

Energetska pitanja nisu jedina, ali su ključna u procesu tranzicije. Stoga je potrebno hitno unaprijediti sve politike, počevši s Nacionalnim energetsko-klimatskim planom, čija je revizija u tijeku, no zatvorena za javnost. “Tražimo da Vlada planski obustavi sva ulaganja u industriju fosilnih goriva. Konkretno, da stopira povećanje kapaciteta krčkog LNG terminala, zatvori termoelektranu na uvozni ugljen Plomin 2 do 2026., ne dopustiti istraživanje i eksploataciju plina i nafte u RH nakon 2035. itd.”, pojasnio je Tomac te dodao: “Umjesto toga, treba preusmjeriti subvencije u masovno poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Također, mora se omogućiti građanima i zajednicama istih da budu aktivni sudionici energetske tranzicije”.

Klimatska kriza je velika prijetnja za čovječanstvo, ali treba prepoznati i momente za gradnju boljeg društva. “Zeleni i pravedan novi plan za Hrvatsku mora biti temeljen ne samo na zelenim politikama, već valja integrirati i socioekonomska prava koja će istovremeno doprinijeti borbi protiv društvenih nejednakosti”, komentirao je Tomac. 

S tim se slaže i Antonia Pindulić, pravnica Centra za mirovne studija koja je naglasila kako je borba za ljudska prava nemoguća bez borbe za klimatsku i socioekonomsku pravdu. “Jedan od naših zahtjeva u okviru zelenog plana jest kreiranje nacionalne strategije za borbu protiv energetskog siromaštva, uključujući njegovo zakonsko definiranje i kategoriziranje. Potrebno je i donošenje službenih planova na lokalnim razinama da bi se ono moglo sustavno pratiti i adekvatno riješiti. Zahtijevamo solidarne, odgovorne, održive i sveobuhvatne politike koje se provode u praksi, za dostojanstvo svake žene, muškarca, djeteta, svakog bića na ovom planetu”, rekla je Pindulić.

Klimatske promjene su tema koja se posebno tiče mladih jer politike koje se kroje danas, utjecat će najviše na njihovu budućnost. Zato se zahtjevima pridružila i studentska inicijativa Zeleni Filozofski. Fran Kušan Munjin, član inicijative, izrazio je razočarenje u naše izabrane dužnosnike jer uporno odbijaju prihvatiti stvarnost klimatske krize, nastavljaju podupirati industriju fosilnih goriva i presporo se kretati prema čistoj energiji. “Od Vlade i Sabora tražimo da slušaju naputke hrvatske aktivističke mreže koja neumorno upućuje na probleme u njihovim politikama. Želimo da slušaju savjete svjetske znanstvene zajednice koja je skoro jednoglasno izjavila da je svijet u ozbiljnoj opasnosti. Želimo da nas uvjere da shvaćaju klimatsku krizu ozbiljno i da će sljedećih deset godina provesti radeći sve što je u njihovoj moći da prijeđemo na obnovljive izvore energije. Nadam se da će nas podržati”, naglasio je Kušan Munjin.

Osim zelenog plana, udruge traže simbolično proglašenje izvanrednog klimatskog stanja odnosno klimatske krize. “Pozivamo Sabor, kao nositelja zakonodavne vlasti, da poduzme akcije u cilju hitnog smanjenja emisija stakleničkih plinova, pravedne tranzicije, zaštite prirodnih resursa i jačanja otpornosti na klimatske promjene. Proglašenje klimatske krize bio snažan signal da je vlast svjesna hitnosti situacije i spremna poduzeti potrebne korake”, zaključio je Tomac.

Klimatske zahtjeve Zelene akcije podržali su: Zeleni forum, Društvo za oblikovanje održivog razvoja, Inicijativa Zeleni Filozofski, Extinction Rebellion Zagreb, Fridays For Future Hrvatska, Sindikat biciklista, Centar za mirovne studije, Mreža mladih Hrvatske, fAKTIV, Operacija Grad i Mreža antifašistkinja Zagreba.

Detaljnije zahtjeve pronađite OVDJE, a snimku izjava s klimatskog prosvjeda na ovoj poveznici.