Na inicijativu europskog povjerenika Várhelyija Europska komisija će, prema najavi, 16.12. objaviti prijedlog pojednostavljenja pravila, tzv. “omnibus” paket višestrukih zakonodavnih izmjena, o sigurnosti hrane i hrane za životinje u EU-u. Ako bi bio usvojen, taj bi prijedlog doveo do ozbiljnog nazadovanja u razini zaštite europskih građana i okoliša od štetnih učinaka pesticida. Iz tog je razloga Zeleni forum, mreža 32 hrvatske okolišne organizacije, u četvrtak 11. prosinca poslala apel ministru poljoprivrede, šumarstva i rubarstva Davidu Vlajčiću, ministrici zaštite okoliša i zelene tranzicije Mariji Vučković i ministrici zdravstva doc. dr. sc. Ireni Hrstić, kao i hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu. U dopisu su apelirali na ministre i europske zastupnike da izraze protivljenje aktualnom prijedlogu, zatraže od Europske komisije opsežne izmjene prije njegove objave te da uvrste to pitanje u dnevni red sljedećeg sastanka Europskog vijeća.

Zeleni forum upozorava da bi prijedlog Europske komisije za deregulaciju pravila o sigurnosti hrane i hrane za životinje spriječio pravodobno prepoznavanje i zabranu više od 25 štetnih aktivnih tvari, među kojima su pesticidi koji djeluju kao endokrini disruptori, tvari toksične za reproduktivno zdravlje te supstance s ozbiljnim negativnim učincima na okoliš.

Kako ističu, najviše bi bile pogođene ruralne zajednice, posebno poljoprivrednici i njihove obitelji, koji su već sada izloženi povećanom riziku od bolesti poput Parkinsonove bolesti, dječje leukemije, tumora mozga i kognitivnih poteškoća kod djece. Istodobno, ukazuju na daljnje urušavanje bioraznolikosti, uključujući nestanak oprašivača, korisnih kukaca i ptica, što potvrđuje da je postojeći sustav regulacije nedovoljno učinkovit.

Zeleni forum podsjeća da građani Hrvatske i EU-a kontinuirano zahtijevaju smanjenje uporabe sintetskih pesticida, što potvrđuju prosvjedi, pritužbe institucijama, europske građanske inicijative te istraživanja javnog mnijenja u kojima više od 80% Europljana podupire strožu zaštitu zdravlja i okoliša.

Unatoč tome, Komisija predlaže uvođenje neograničenih odobrenja za većinu aktivnih tvari, čime bi se ukinuo današnji sustav redovitih sigurnosnih procjena svakih 10 do 15 godina. Tek približno 10% tvari zadržalo bi ograničena razdoblja odobrenja, dok bi golema većina ostala trajno na tržištu. Zeleni forum upozorava da bi takva promjena onemogućila zabranu niza iznimno opasnih pesticida koji su posljednjih godina uklonjeni upravo zahvaljujući periodičnim revizijama.

Organizacije podsjećaju i na nedavnu presudu Suda EU-a iz 2024. godine, prema kojoj se u procjeni sigurnosti moraju primjenjivati najnovije znanstvene spoznaje – no aktualni prijedlog tu obvezu uklanja. Time bi nacionalna tijela ocjenjivala odobrenja na temelju zastarjele dokumentacije, što Zeleni forum ocjenjuje neprihvatljivim korakom prema “manje znanosti i manje zaštite”.

Prijedlog također predviđa produljenje razdoblja prodaje zabranjenih pesticida na ukupno tri godine, što bi, prema upozorenjima Zelenog foruma, omogućilo duži ostanak kancerogenih, endokrino disruptivnih i za pčele toksičnih tvari na tržištu.

Zeleni forum se protivi neograničenom odobravanju sredstava za biološku zaštitu bilja tržištu i ukidanju obveze vođenja evidencije njihove uporabe. Smatraju da i takvi proizvodi moraju ostati pod sustavnom kontrolom zbog mogućeg utjecaja na zdravlje ljudi i okoliš.

Organizacije naglašavaju da građani EU-a traže snažniju, a ne slabiju zaštitu. Nedavno zajedničko pismo 138 organizacija, znanstvenih institucija i poljoprivrednih udruga upućeno predsjednici Europske komisije potvrđuje široku zabrinutost zbog pokušaja deregulacije, a javno savjetovanje Komisije pokazalo je da je više od 90 % pristiglih komentara građana upozorilo na potrebu jačanja, a ne slabljenja zakona.

Zeleni forum stoga poziva na očuvanje i jačanje postojećih pravila, uključujući: postupno ukidanje pesticida koji su kandidati za zamjenu i svih PFAS pesticida do 2030., obvezno testiranje razvojne neurotoksičnosti, jednaku procjenu rizika metabolita i aktivnih tvari, hitno uvođenje kumulativne i sinergijske procjene rizika te obveznu pretragu najnovije znanstvene literature u svim postupcima odobravanja.

Zeleni forum upozorava da bi predložena deregulacija oslabila zaštitu građana, okoliša i poljoprivrede, te narušila vjerodostojnost EU-a kao globalnog predvodnika u području sigurnosti hrane i politike temeljene na znanstvenim dokazima. Stoga pozivamo institucije da se usprotive pokušaju smanjenja razine zaštite i osiguraju da se zakonodavstvo o pesticidima provodi u interesu javnog zdravlja i okoliša.

Članice Zelenog foruma izborile su se za povećanje iznosa sufinanciranja od strane Ureda za udruge  s 40% na 50%. 

Sufinanciranje projekata organizacija civilnog društva iz dijela prihoda od igara na sreću na godišnjoj razini provodi Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. 

Šest članica Zelenog foruma uključilo se u javno savjetovanje o Pravilima za sufinanciranje projekata organizacija civilnoga društva ugovorenih u okviru programa Europske unije i inozemnih fondova za 2023. godinu. Zajednički su zagovarale da se udio sufinanciranja za Program LIFE poveća na 70%, kao što je to slučaj za Europsku teritorijalnu suradnju (Interreg) no izborile su se za povećanje na 50%. 

Udruge su stava da Program LIFE treba imati veći udio sufinanciranja s obzirom da udruge predstavljaju značajni udio organizacija koje provode projekte tog programa u Hrvatskoj. Program LIFE je glavni program kojim EU sufinancira zaštitu prirode i na razini EU se smatra primjerom dobre prakse. K tome, RH u odnosu na ostale EU zemlje ima malu iskorištenost LIFE sredstava što je posljedica upravo velikog udjela u sufinanciranju i nemogućnost javljanja pojedinih udruga na natječaje. 

U sklopu javnog savjetovanja Ured za udruge je ujedno i utvrdio kako je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja nadležno za osiguravanja dodatnog sufinanciranja za projekte i programe zaštite okoliša. Ministarstvo to i radi putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, gdje sufinancira nešto manje od 50% preostalog sufinanciranja. To ujedno znači da od 2023. udruge imaju osigurano nešto manje od 90% sufinanciranja, što u svakom slučaju predstavlja pomak u pozitivnom smjeru.