Predstavnici Zelenog Foruma su 8.12.2023. sudjelovali na sastanku u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja – s predstavnicima Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom. Ispred Uprave sudjelovali su Ana Kovačević, Dino Kapuano, Anamarija Matak, a ispred Zelenog foruma – Željka Leljak Gracin (Zelena akcija), Hajdi Biuk (Udruga Sunce), Jasmina Čolić (Eko Pan) i Sven Kapelj (Udruga Biom).
Na sastanku je istaknuto da je poboljšanje suradnje između Ministarstva i udruga, ali i drugih dionika (ovlaštenika, stručnih udruga) korisno za sve građane te da je ovo dobar korak u tom smjeru. Voditeljica Uprave najavila je reviziju legislative vezane uz PUO od iduće godine.
Predstavnici Zelenog foruma iznijeli su problematiku s kojom se susreću prilikom sudjelovanja u Postupcima procjene utjecaja na okoliš te su predložili i konkretne prijedloge za poboljšanja čiju implementaciju su prokomentirali s predstavnicima Uprave.
Konkretni prijedlozi za poboljšanje stanja:
• Web stranice urediti tako da se kod pregleda jednog dokumenta iz pojedinog postupka možeš vratiti na početak navedenog postupka, a ne na početnu stranicu ministarstva
• Sve postupke glavnih ocjena zahvata na ekološku mrežu i/ili utjecaja na okoliš provoditi preko e-savjetovanja (a ne interno preko web stranica ministarstva ili državnih županijskih ureda)
• Uvesti sustav obavještavanja prilikom ažuriranja predmeta – kao što je to napravljeno u Elektronskom oglasniku javne nabave (EOJN): stranka zainteresirana za predmet automatski dobiva obavijest ako je došlo do promjene/dopune predmeta
• Uvesti sustav obavještavanja kada pojedini plan, program ili zahvat (ili njihova izmjena) uđe u postupak prethodne ocjene prihvatljivosti (jer o ovom postupku javnost nema nikakvih saznanja (sve se odvija ispod stola) sve dok se ne izda rješenje + poziv zainteresiranim strankama da se jave ako su zainteresirane za sudjelovanje u tim postupcima
• Uvesti sustav obaveznog dostavljanja odgovora na primjedbe strankama koje su sudjelovale u javnoj raspravi prije održavanja druge ili treće sjednice povjerenstva za ocjenu i uvođenje mogućnosti komentiranja odgovora na primjedbe. Uvesti sustav obaveznog objavljivanja odgovora na primjedbe (kao što se to dešava na portalu e-savjetovanja). Napomena: odgovore na primjedbe uglavnom pišu investitor i izrađivač studije, a ne članovi Povjerenstva - oni ih samo automatizmom prihvate bez obzira na meritum primjedbe
• Uvesti redovita godišnja izvješća Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom, Službe za ocjenu prihvatljivosti i odobrenje zahvata, te Službe za ocjenu prihvatljivosti planskih dokumenata iz kojih će se vidjeti statistika – koliko zahvata/planova je ušlo u postupak, koliko ih je prošlo Prethodnu ocjenu, koliko je išlo na Glavnu, koliko ih je odobreno, a koliko ne
• Uvesti redovitu objavu rezultata provedbe mjera zaštite prirode i ekološke mreže prema izdanim Rješenjima o odobrenju zahvata. Ti podaci moraju biti javno dostupni.
Iako izražavamo sumnju da će najavljene izmjene informatičkog sustava Ministarstva biti implementirane u superizbornoj godini, pozdravljamo činjenicu da su djelatnici Ministarstva svjesni potrebe žurnog rješavanja ovog pitanja te pomake koje je Zeleni forum uspio napraviti u 2023. godini u samoj komunikaciji sa Ministarstvom i Fondom.
Zeleni forum, mreža nevladinih okolišnih organizacija koja trenutno okuplja 27 članica, održala je godišnju skupštinu 23. i 24. studenog 2023. u okolici Zagreba. Na skupštini su se okupili predstavnici deset udruga, od Pule do Splita i Osijeka. Članice su predstavile svoje djelovanje u protekloj godini i planove za 2024. godinu.
Prvog dana okupljanja predstavljen je BalkanDetox LIFE – zagovarački projekt za jačanje nacionalnih kapaciteta za borbu protiv trovanja divljih životinja i podizanje svijesti o problemu trovanja na Balkanu. Također, održano je predavanje o trovanju olovom iz lovačkog streljiva, kao i o krivolovu ptica u Hrvatskoj i na području Mediterana. Na koncu prvog dana priređen je i terenski obilazak područja kod Ivanić Grada s provjeravanjem točki gdje se postavljaju ilegalne vabilice za prepelice.
Drugi dan skupštine započeo je pregledom aktivnosti radnih skupina u kojima sudjeluju članice Zelenog foruma. Konstatirano je da Zeleni forum nastavlja trend poboljšanja međusobne suradnje i djelovanja kao mreža. Od aktivnosti izdvojen je sastanak s predstavnicima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) te Ureda za udruge Vlade RH (UZUVRH) na temu sufinanciranja projekata zaštite okoliša i prirode i energetske učinkovitosti koje provode udruge, te je zaključeno da postoje naznake pozitivnih promjena.
Na sastanku je dogovorena izrada i donošenje sektorskih analiza za 2025. godinu uz sudjelovanje civilnog društva. Naime, ove analize preduvjet su za učinkovito financiranje zaštite prirode i okoliša. Dosadašnje natječaje FZOEU-a Zeleni forum smatra izrazito nepovoljnim i niz godina zagovara izmjenu uvjeta i načina dodjeljivanja sredstava. Zbog dugotrajnog izostanka financiranja okolišnih organizacija u RH i završetaka dosadašnjih projekata neke od organizacija uključenih u Zeleni forum nažalost u slijedeću godinu kreću bez mogućnosti zadržavanja zaposlenih osoba.
Na Skupštini je, između ostalog, istaknut problem da okolišne organizacije ne mogu koristiti mjere za sufinanciranje zapošljavanja na zelenim radnim mjestima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) zbog manjkave Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD). Zatražen je sastanak s HZZ i formiranje radne skupine za rješavanje tog problema, ali nije bilo odgovora, te će Zeleni forum i dalje raditi na tome.
Također, dogovoren je sastanak s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja koncem godine u vezi iskustva udruga i građana u sudjelovanju u postupcima o procjeni utjecaja na okoliš (OPUO/PUO). Namjera nam je iznijeti konstruktivne prijedloge koji su rezultat dugogodišnjeg sudjelovanja u ovim postupcima, a koji mogu doprinijeti unaprjeđenju sudjelovanja javnosti te podizanju razine i kvalitete zaštite okoliša i prirode.
Na Skupštini je istaknut primjer reagiranja Zelenog foruma na Zakon o pomorskom dobru te sudjelovanje u kampanji informiranja građana o zaštiti pomorskog dobra, što su pozdravile druge građanske inicijative te je isticano u medijima.
Članice su raspravljale o budućim zagovaračkim aktivnostima Zelenog foruma. Istaknule su neke od aktualnih kampanja kao što je ona vezana uz donošenje Uredbe o obnovi prirode. Naime, potrebno je zagovarati mjere oporavka kojima će se do 2030. obuhvatiti najmanje 20% kopnenih i 2% morskih područja EU-a, a do 2050. svi ekosustavi koje je potrebno obnoviti. Osim teme bioraznolikosti istaknute su i teme održivog gospodarenja otpadom, energetske učinkovitosti i prilagodbe klimatskim promjenama. Dogovoreno da će se članice u internim radnim skupinama Zelenog foruma dogovarati o potencijalnim kampanjama i zagovaračkim aktivnostima.
Bilo je riječi i o potrebi usuglašavanja zajedničkih stavova članica Zelenog foruma na temu izbora za Europski parlament, Hrvatski sabor i predsjednika Republike Hrvatske u sljedećoj godini.
Veselimo se još jednoj godini produbljivanja zajedničkog djelovanja na području unaprjeđenja odnosa društva prema prirodi i okolišu u Hrvatskoj.
Nakon deset godina zagovaranja, 27. listopada 2023. organiziran je sastanak udruga predstavnica Zelenog foruma, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) te Ureda za udruge Vlade RH (UZUVRH), a na temu sufinanciranja projekata zaštite okoliša i prirode i energetske učinkovitosti koje provode udruge. Sastanak je rezultat brojnih dopisa i upita Zelenog foruma, žalbi udruga članica upućenih prvenstveno Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ali i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) te Uredu za udruge Vlade RH, Savjetu za razvoj civilnoga društva, Međuresornom povjerenstvu za koordinaciju politike financiranja projekata i programa udruga iz državnog proračuna RH, Saborskom odboru za zaštitu okoliša te Pučkom pravobraniteljstvu.
Tri su glavna teme koje smo komunicirali na sastanku:
1. izazovi vezani uz financiranje udruga od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) te prijedlozi poboljšanja putem sudjelovanja organizacija civilnog društva (OCD) u Sektorskim analizama
Naime, sektorske analize alat su putem kojeg nadležna tijela mogu procijeniti potrebe za financiranjem organizacija civilnoga društva u različitim sektorima. Sektorsku analizu za zaštitu okoliša i održivi razvoj provodi FZOEU. Međutim da bi ove analize bile uspješne potrebno je osigurati aktivnu participaciju organizacija civilnoga društva u njihovoj izradi što dosad za sektor zaštite okoliša i prirode nije bio slučaj.
2. Problematika uvjeta i tema koje pokrivaju javni natječaji za financiranje projekata u zaštiti okoliša i prirode koje raspisuje Fond
Tražili smo usklađivanje natječaja s Uredbom o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (NN 26/15, 37/21); pronalazak modela za brže donošenje odluka te osobito ugovaranje projekata; povećanje postotka učešća sufinanciranja koje trenutno iznosi 40% do 80% te postotak ovisi u kojem području se nalazi sjedište udruge; povećanje minimalnih i maksimalnih iznosa po projektu; povećanje iznosa za plaće na min. 50%, osiguravanje priznavanja indirektnih troškova projekata; pronalazak modela avansne isplate; unaprjeđenje obrasca za prijavu projekta i usklađivanje obrasca za izvještavanje te uvođenje elektronske prijave na natječaj sukladno potrebama osiguranja okolišne odgovornosti.
3. Problematika vezana uz natječaje FZOEU za sufinanciranje projekata iz programa LIFE te provedba ugovora za iste
Predložili smo da se za nacionalno sufinanciranje LIFE projekata, udruga prijavljuje kada projekt bude već odobren za financiranje od EU, a po principu natječaja za sufinanciranje EU projekta koje provodi UZUVRH. Također, predložili smo da se slijedi i pozitivan primjer UZUVRH prilikom provedbe odobrenih ugovora za sufinanciranje. Ovo se odnosi i na ponovno uspostavljenje sustava gdje svaki partner koji želi nacionalno sufinanciranje od Fonda za LIFE projekt, sam traži sufinanciranje i potpisuje ugovor sa Fondom čime bi se i odgovornost preselila na svakog partnera zasebno; osiguranje priznavanja indirektnih troškova po principu EU projekta; dostavljanje digitalne dokumentacije prilikom izvještavanja. Istaknuli smo koliko je važno da FZOEU pronađe način uplate sredstava unaprijed, jer time direktno pridonosi pred-financiranju i među-financiranju te posljedično održivosti udruga.
Na sastanku je dogovoreno kako će se s izmjenama krenuti već u natječajima za 2024. godinu, a podršku cijelom procesu kao i zahtjevima udruga dao je UZUVRH. Stoga očekujemo u narednom razdoblju intenzivniju suradnju sa svim nadležnim tijelima, a kako bi se osigurala kvalitetna podrška okolišnim organizacijama civilnoga društva sukladno odredbama Aarhuške konvencije.
Službena bilješka sa sastanaka nalazi se na linku kao i cjeloviti prijedlozi Zelenog foruma.
Članice Zelenog foruma izborile su se za povećanje iznosa sufinanciranja od strane Ureda za udruge s 40% na 50%.
Sufinanciranje projekata organizacija civilnog društva iz dijela prihoda od igara na sreću na godišnjoj razini provodi Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Šest članica Zelenog foruma uključilo se u javno savjetovanje o Pravilima za sufinanciranje projekata organizacija civilnoga društva ugovorenih u okviru programa Europske unije i inozemnih fondova za 2023. godinu. Zajednički su zagovarale da se udio sufinanciranja za Program LIFE poveća na 70%, kao što je to slučaj za Europsku teritorijalnu suradnju (Interreg) no izborile su se za povećanje na 50%.
Udruge su stava da Program LIFE treba imati veći udio sufinanciranja s obzirom da udruge predstavljaju značajni udio organizacija koje provode projekte tog programa u Hrvatskoj. Program LIFE je glavni program kojim EU sufinancira zaštitu prirode i na razini EU se smatra primjerom dobre prakse. K tome, RH u odnosu na ostale EU zemlje ima malu iskorištenost LIFE sredstava što je posljedica upravo velikog udjela u sufinanciranju i nemogućnost javljanja pojedinih udruga na natječaje.
U sklopu javnog savjetovanja Ured za udruge je ujedno i utvrdio kako je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja nadležno za osiguravanja dodatnog sufinanciranja za projekte i programe zaštite okoliša. Ministarstvo to i radi putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, gdje sufinancira nešto manje od 50% preostalog sufinanciranja. To ujedno znači da od 2023. udruge imaju osigurano nešto manje od 90% sufinanciranja, što u svakom slučaju predstavlja pomak u pozitivnom smjeru.
